Posledice prazničnog prejedanja i kako ih otkloniti

Hrana sa praznične trpeze može predstavljati pravi stres za probavni sistem

02.01.2022. 02:31
  • Podeli:
prejedanje-pixabay.jpg

Praznici su vreme kada često ne možemo da se odupremo iskušenjima koja nam svečana trpeza donosi, uprkos tome što smo svesni da prejedanje nije dobro i da prevelike količine hrane i pića mogu da preopterete organe za varenje, kao i da loše utiču na probavu.

To, u kombinaciji sa dužim boravkom u kući i manjkom fizičke aktivnosti, dovodi naš organizam u stanje u kome posledice prejedanja predstavljaju pravi stres za probavni sistem, što na kraju za rezultat može imati i gojenje.

Ne utiče međutim sva hrana podjednako na prejedanje. Glavne osobine one hrane koja se najviše unosi u vreme praznika, ali i u danima pre i posle su: slano, masno i slatko. Naravno, nju u najvećem broju slučajeva prate i različita alkoholna pića.

Foto: Pixabay

Začarani krug

Prekomeran unos šećera, u kombinaciji sa masnom hranom, najviše je povezan sa kompulsivnim unosom hrane i prejedanjem. Unos i probava hrane koja obiluje šećerima, pa zatim solju i mastima, utiče na sustav neurotransmitera i izaziva začarani krug ponovne želje za istom tom hranom.

Kao posledica takvog obrasca prejedanja dolazi do negativnih efekata da po probavni sistem, do osećaja hroničnog umora, simptoma nadutosti, distenzije (odnosno nadutosti), meteorizam (gasovi izazvani osećajem punoće u stomaku), konstipacije (zatvora), kao i do pojave promena stolice.

Zbog toga što u periodima prejedanja dolazi do jednosmernog unosa namirnica zasnovanih na skrobu (pretežno na krompiru i belom brašnu), šećera (kolača i drugih slatkiša) i masnih obroka (masno meso i mesne prerađevine, pečenja, ruska salata, sosovi, itd.) neminovno dolazi i do simbiotičnih poremećaja, odnosno neravnoteže, probiotičkih bakterija.

Kiseli kupus, kefir i papaja

Standardna konzumacija salate (po količinama i načinu na koji je poslužena) nije dovoljna za postizanje probiotičkog efekta, što znači da za vreme praznika uz navedenu hranu treba jesti više povrća (npr. kiseli kupus, zapečeni bareni prokelj uz mesno pečenje, bogate salate uz mahunarke, itd). Time ćete omogućiti crevnim mikroorganizmima da dobiju svoju hranu i počnu da stvaraju vrlo značajne kratkolančane masne kiseline.

Uzimanjem kefira, (kiselog) jogurta i mleka, kiselog kupusa, kiselih krastavaca, kimčija i zimnice, kao prirodnih izvora probiotičkih bakterija, pozitivno utičemo na probavni sistem, tačnije na debelo crevo.

Konzumiranje egzotičnog voća, kao što su ananas i papaja, pospešuje proteolitičke reakcije u obrocima koji sadrže meso, jaja i druge namirnice koji sadrže belančevine. Uspešnost tih reakcija ogleda se u smanjenju funkcionalnih poremećaja probavnog sistema.

 

 

 

 

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()