Iskrivljena svest: 'Hejtovanje', sajber nasilje i poguban uticaj društvenih mreža na mlade

'Mnogi mladi imaju društvene mreže kao što je TikTok, gde je govor mržnje itekako raspostranjen. Teško im je da se nose sa njima, posebno zato što mnogi od njh imaju pogrešne idole...'

14.09.2022. 14:00
  • Podeli:
tiktok-izvor-tiktok Cropped (1).jpg Foto: TikTok

Koliko društvene mreže, kao i pogubni sadržaji i obrasci ponašanja sa njih mogu da isperu svest ljudi, nažalost, sve smo više svedoci. Mnogo opasnija od nekog negativnog komenatara na internetu, može biti posledica iskrivljene svesti kod mladih.

Primer toga je događaj sa početka meseca, kada je u Prištini silovana 11-godišnja devojčica. Na Instagram nalogu organizacije koja se bori protiv nasilja nad ženama i seksualnim manjinama feminism.ks objavljeni su pojedini detalji tog gnusnog čina.

"Devojčica je bila u parku u Prištini kada joj je prišao E.R. (26) i rekao joj: 'Dušo, sviđaš mi se!'. Ubrzo nakon toga joj je dodirnuo stomak i leđa. Doveo ju je u neprijatnu situaciju, ali ona nije mogla da reaguje jer joj je nasilnik stavio ruku na usta kako bi ćutala. Tu je bio i njegov mlađi brat. Skinuli su devojčicu, a E.R. ju je prvi silovao. Brutalno iživljavanje nastavio je njegov mlađi brat G.R. Međutim, ni to im nije bilo dovoljno. Pridružila su im se trojica prijatelja i silovali je jedan po jedan", objavljeno  na Instagram nalogu.

 Ovakvih primera je nažalost mnogo. Većina njih ostaje neprijavljena.

'Cenzurišite Baku Praseta'

U Srbiji je pokrenuta peticija da se zbog nedoličnog ponašanja i sadržaja što pre cenzuriše sadržaj koji pravi jutjuber Bogdan Ilić, poznatiji kao "Baka prase". Vulgarni izrazi, neprihvatlivo ponašanje, pozivi na nasilje i seksualne insinuacije, sadržaj su koji Ilić plasira, a deca to gledaju.

Podsećamo da je pre nekoliko meseci, usled tragičnog smrtnog slučaja jutjuberke Kristine Kike Đukić, neminovne žrtve sajber nasilja, takođe bila pokrenuta peticija da se stane na put "sajber bulingu", odnosno nasilju na internetu, kao i da se zabrani sav sadržaj "Bake Praseta".

Pokretači peticije smatraju da sadržaj koji dotični objavljuje loše utiče na društvo, naročio na decu nižeg uzrasta i adolescente.

"To je zadatak svakog roditelja, građanina, ali i institucija i platformi koje moraju da cenzurišu sadržaj neprilagođen opštim uslovima korišćenja i određenom uzrastu, radi sprečavanja nasilja i drugih posledica izlaganjem i konzumacijom takvih sadržaja. Bogdan Ilić na indirektne i direktne načine promoviše prostakluk, vulgarnost, omalovažavanje i zlostavljanje drugih ljudi", smatraju pokretači peticije.

Nasilje na društvenim mrežama

Novinarka iz Banjaluke Brankica Smiljanić, za portal UNE, kaže da društvene mreže, osim što mogu da izazovu zavisnost kod mladih, dovode do toga da se mladi suočavaju sa raznim vidovima nasilja provodeći vreme na njima.

"Mnogi mladi imaju društvene mreže kao što je TikTok, gde je govor mržnje itekako raspostranjen. Teško je starijima da se nose sa njima, da ne pričamo onda kako je tek njima. Posebno zato što mnogi od njh imaju pogrešne idole u liku Bake Braseta i mnogih sličnim njemu koji promovišu upravo taj hate speech (govor mržnje), vulgaran govor, i to je sve što je pogrešno kod nas. Često posmatram društvene mreže i upozoravam, ali mene ne prati ta ciljna grupa. Ja im nisam cool. Smatram da mediji dosta mogu da urade, tako što će prave mlade ljude stavljati u fokus. Mlade koji imaju šta da kažu jer su nešto postigli, a ne one koji zarađuju tako što nekog drugog prozivaju", kaže Smiljanićeva.

Dodaje da ne pamti kada je videla neko mrežu koja je kao TikTok.

"Ljudi su skoro svi influenseri jer imaju publiku koja ih prati. Problem je to što je najviše onih koji urušavaju prave vrednosti. Iako sam dosta o tome pričala i pisala, smatram da nije baš sve toliko sivo, jer ima dosta i pozitivnih primera", kaže Brankica.

Štetni uticaji

Ombudsman za decu Republike Srpske Gordana Rajić za UNU kaže da se kapaciteti deteta razvijaju postepeno, od rođenja do 18 godine života. Postoji nekoliko oblasti u kojima se problemi po zdrav razvoj i dobrobit deteta mogu javiti u vezi sa digitalnim okruženjem, u koje spadaju sledeći, ali i drugi štetni rizici od:

– nasilja, seksualne eksploatacije i zlostavljanja,

– ponižavajuće i stereotipno prikazivanje dece,

– maltretiranje, proganjanje i ostali vidovi uznemiravanja, distribucija slika/video zapisa bez pristanka,

– prekomerna upotreba, nespavanje i telesna povreda (rizici po zdravlje).

Svi pomenuti faktori mogu štetno da utiču na fizičku, emocionalnu i psihološku dobrobit deteta.

Apel roditeljima

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske je, u više navrata poslednjih godina, povodom raznih izazova koji su se pojavili na nekim društvenim mrežama, apelovao na sve roditelje, posebno na one koji znaju da su njihova deca aktivna na društvenim mrežama i da imaju profil na određenim društvenim stranicama, da odmah provere aktivnosti svoje dece na tim mrežama.

"Kao neke od mera za otklanjanje rizika u digitalnom okruženju, posebno imajući na umu brzinu kojom nove tehnologije mogu da se pojave, Ombudsman za decu svakako može da naglasi da je potrebno da se preduzimaju mere predostrožnosti i preventivne mere. Već godinama unazad Institucija ukazuje da je neophodno da deca imaju informacije o pozitivnim i negativnim aspektima upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija", kaže Rajićeva.

Takođe, potrebna je provera uzrasta prilikom pristupanja dece raznim sadržajima na internetu, kao i potreba da deca imaju zaštitu od proizvoda, usluga i sadržaja u digitalnom okruženju.

"Apelujmo na roditelje/staratelje da prate aktivnosti dece na platformama koje ona koriste, kao i da li koriste roditeljski nadzor i tehničkih mogućnosti zaštite, i da li neguju odnos poverenja između njih i dece. Mi kao odrasli koji se 'bavimo' decom, imamo obavezu da radimo na podizanju svesti dece i odraslih o potencijalnim opasnostima na internetu, načinima zaštite i na tome kome se treba obratiti u slučaju bilo kakve zloupotrebe", zaključuje Rajićeva.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()