NBS povećala referentnu kamatnu stopu

Povećanje dolazi kao pokušaj NBS da inflaciju stavi u opadajuću putanju

08.09.2022. 13:19
  • Podeli:
profimedia dinari dinar kamate kamatna stopa inflacija novac banka.jpg Foto: Profimedia

Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je danas da poveća referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, na nivo od 3,5 odsto, saopštila je NBS i dodala da je povećana i stopa na depozitne olakšice na 2,5 odsto i stopa na kreditne olakšice na 4,5 odsto.

NBS će ovom merom pokušati da obori inflaciju

Izvršni odbor NBS je, kako se navodi u saopštenju, procenio da je u uslovima nastavljenih troškovnih pritisaka, kao i rasta uvozne inflacije, potrebno nastaviti sa pooštravanjem domaćih monetarnih uslova.

Donošenjem ovakve odluke NBS će doprineti da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i da se do kraja perioda projekcije vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja, navode iz NBS.

Dodaju da se na ovaj način utiče i na ograničavanje sekundarnih efekata rasta cena hrane i energenata na ostale cene preko inflacionih očekivanja.

NBS od oktobra prošle godine, postepeno, ali kontinuirano pooštrava monetarne uslove na domaćem tržištu.

Pored povećanja osnovnih kamatnih stopa, pooštrava uslove dinarske likvidnosti a cenovnoj stabilnosti u srednjem roku doprinosi i održavanjem relativne stabilnosti kursa dinara prema evru, kroz ograničavanje efekata prelivanja rasta uvoznih cena na domaće cene.

U saopštenju se navodi da je prilikom donošenja odluke, Izvršni odbor imao u vidu da su geopolitička dešavanja i eskalacija konflikta u Ukrajini uticali na kretanje svetskih cena energenata i primarnih proizvoda u prvoj polovini ove godine na najvišim nivoima, što je za posledicu imalo dalji rast globalne inflacije.

Ukazuju da uz znatan rast cena energenata na svetskom tržištu i relativno visoka uvozna inflacija, uz efekte suše na domaćem tržištu i u većem delu Evrope, koji se odražavaju na dalji rast cena hrane, za posledicu ima nastavak rasta inflacije u Srbiji.

Međugodišnja inflacija u julu 12,8 odsto

Tako je međugodišnja inflacija u Srbiji u julu iznosila 12,8 odsto od čega je oko 70 odsto doprinosa i dalje posledica rasta cena hrane i energenata.

Rast uvozne inflacije odrazio se i na rast bazne inflacije koja je u julu iznosila 7,5 odsto međugodišnje, pri čemu je važno istaći da je bazna inflacija i dalje znatno niža od ukupne inflacije, ali i od bazne inflacije u zemljama regiona sa istim režimom monetarne politike, navodi NBS.

Nižem nivou bazne inflacije nastavlja da doprinosi očuvana relativna stabilnost deviznog kursa u izuzetno neizvesnim globalnim uslovima, kao i usidrena srednjoročna inflaciona očekivanja finansijskog sektora, koja se kreću u granicama cilja.

Prema avgustovskoj projekciji Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija će tokom tekućeg tromesečja najverovatnije dostići vrhunac, a zatim će imati opadajuću putanju.

U smeru smirivanja inflatornih pritisaka delovaće dosadašnje zaoštravanje monetarnih uslova, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cena energenata i hrane u prethodnom periodu, kao i niža eksterna tražnja u uslovima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta.

U kratkom roku smirivanju inflatornih pritisaka doprineće i donete ekonomske mere Vlade Srbije kojima je ograničen rast cena hrane i energenata na domaćem tržištu.

Iz NBS navode da je uprkos smanjenju eksterne tražnje u uslovima zaoštrenih geopolitičkih tenzija, u prvoj polovini ove godine zadržana relativno visoka stopa rasta bruto domaćeg proizvoda u Srbiji, od 4,1 odsto međugodišnje.

U uslovima jačanja recesionih pritisaka u zoni evra, očekuje se usporavanje privrednog rasta Srbije u ostatku ove i početkom naredne godine, tako da se projektuje da će, u osnovnom scenariju, rast u ovoj i narednoj godini biti u rasponu 3,5-4,5 odsto, ali uz rizike koji su izraženiji nego inače i asimetrični naniže.

Narodna banka će, zavisno od globalne geopolitičke situacije i kretanja ključnih monetarnih i makroekonomskih faktora u narednom periodu procenjivati ima li potrebe za dodatnim zaoštravanjem monetarnih uslova a prioritet monetarne politike i dalje će biti obezbeđenje cenovne i finansijske stabilnosti u srednjem roku, uz podršku daljem privrednom rastu.

Sledeća sednica Izvršnog odbora na kojoj će biti doneta odluka o referentnoj kamatnoj stopi održaće se 6. oktobra.

  • Podeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vesti na portalu UNA.RS je anonimno, a registracija nije potrebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, pretnje i govor mržnje na nacionalnoj, verskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečije seksualne opredeljenosti neće biti objavljeni. Komentari odražavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti i krivično gonjeni. Kao čitatelj prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uverenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanjedrugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik pre pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()