Novinarstvo i publika 2.0: Dobrodošli u konvergentnu realnost

Digitalni trendovi

Autor: Nataša Vidaković 26.10.2021.
  • Podijeli:
social-media-1233873-1920.jpg

Bilo da je je riječ o publici koja se nalazi iza velikih ili malih ekrana pametnih uređaja, ona odavno nije nalik onoj koju samo nazivali couch potato

Bila je to pasivna publika koja je  iz udobnosti svog naslonjača upijala sve servirane informacije preko televizijskog ekrana. Danas je to moderna, aktivna publika koja zna KADA, ŠTO i KAKO želi gledati na ZAHTJEV, ali isto tako želi i sudjelovati u stvaranju medijskog sadržaja (svojim videima, fotografijama, statusima na društvenima mrežama, komentarima, prijedlozima priča…). 

Međutim, za konzumaciju tog istog sadržaja potrebni su im profesionalci – novinari koji će u njihovim užurbanim životima izdvojiti najvažnije vijesti i pomoći im razlučiti istinite od lavine onih lažnih. Nije ni čudo da je pred novinarima u današnje doba modernih tehnologija velik izazov. 

 


BBC o budućnosti novinarstva

Olovke i penkale odavno su zamijenile računalne tipkovnice, a bilježnice su u povijest poslali tableti i laptopi. Pandemija koronavirusa potpuno je redefinirala svijet i uvela sastanke na daljinu i rad od kuće, klizno radno vrijeme, ali i aktivno korištenje novih tehnologija. 

Srećom, novinari su već bili spremni na to jer su trendovi s najboljih svjetskih sveučilišta, stigli i do hrvatskih fakulteta. Zato su i naši novinari već 10-ak godina imali prilike učiti o multimedijskom novinarstvu, konvergenciji medija i budućnosti koja nam kuca na vrata. Samo, nitko nije očekivao da će prijelaz iz tradicionalnog u multimedijsko novinarstvo tako brzo uslijediti. 

Snimanje i montaža priloga na mobitelima ili tabletima, vanjski mikrofoni za mobitele, razni objektivi i dodaci za bolji kadar, dronovi… pa čak i javljanja uživo putem tih istih mobitela postali su realnost za novinare i reportere diljem svijeta.

A publika – aktivni konzument i sudionik tog medijskog, kreativnog nereda. Novinar je postao osoba koja stalno mora biti u korak s najnovijim tehnologijama jer će u suprotnom izgubiti svoju publiku. 

On je ne samo reporter, već i montažer, fotograf, snimatelj, producent, pa i urednik na terenu.

Zbog toga studenti koji se odluče na bavljenje ovom profesijom, trebaju krenuti s učenjem i praktičnim radom – već jučer. 

 

 

Svojom pojavom, internet je polako, ali sigurno postao glavni kanal za konzumaciju i stvaranje medijskog sadržaja – i to ponajprije za mlađu publiku.

Prema najnovijim istraživanjima, u ožujku ove godine pristup internetu i društvenim mrežama ima oko 5 milijardi ljudi, odnosno čak 62% svjetske populacije, a više od 50% njih vijestima pristupa upravo putem interneta. Čini se da mediji i važnost pristupa točnim informacijama nikada nisu bili bitniji kao u doba pandemije.

Što Hrvati najviše traže na internetu?

U Hrvatskoj primjerice oko 80% populacije ima pristup internetu, odnosno oko 3,27 milijuna korisnika od čega većina njih aktivno koristi društvene mreže. Ta brojka je narasla za oko 145.000 novih korisnika unazad godinu dana, a jedan od glavnih razloga je i pandemija. 

Hrvati su najviše posjećivali Google, Youtube i Facebook. Stoga ne čudi da su se i najveći skeptici okrenuli poduzetničkim vodama i izgradili karijere od zarade na društvenim mrežama poput Facebooka, TikToka, Instagrama, Snapchata i Youtubea.

I baš zbog sve te ogromne količine podataka kojom je zasićen internet, pa i medijski prostor, publici je potreban novinar – osoba kojoj vjeruje i kojoj će povjeriti uštedu njegovog dragocjenog vremena. 

To je osoba od povjerenja koja, umjesto korisnika, filtrira najbitnije i točne informacije u svijetu. Jer, raspolagati s pravim informacijama je poput toga da se krećete sa svjetiljkom u mraku, kao i vaše pravo da budete točno, pravovremeno i kvalitetno informirani. 

 

 

Digital 2021 Bosnia and Herzegovina (January 2021) v01 from DataReportal

Digital 2021 Croatia (January 2021) v01 from DataReportal

Digital 2021 Serbia (January 2021) v01 from DataReportal

 

  • Podijeli: