Za ulaganja u širenje hrvatskog LNG-a zainteresirani Austrija i Bavarska

Terminal u Omišlju može dogradnjom povećati kapacitete na 20-ak milijardi kubika plina godišnje.

Calendar 24.11.2022.
  • Podijeli:
LNG Omišalj_Nel Pavletic_PIXSELL-1667042787715.webp Foto: Nel Pavletic / PIXSELL

Hrvatski premijer Andrej Plenković je nakon obilaska terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG) u Omišlju na Krku s svojim austrijskim i bavarskim kolegama Karlom Nehammerom i Markusom Söderom potvrdio da će Austrija i Bavarska sudjelovati u proširenju kapaciteta hrvatskog LNG terminala.

"Mi smo danas ovdje i da usvojimo zajedničku izjavu koja predstavlja formalizirani početak suradnje između Austrije, Bavarske i Hrvatske i to u energetsko političkom kontekstu zajedno s upravljačkim tijelom u kojem će sudjelovati predstavnici nadležnih vlada koji će pripremiti daljnju suradnju u pogledu energetske suradnje, izgradnje plinovoda i mogućnosti za povećanjem kapaciteta", najavio je Plenković.

Hrvatska više od 60 posto svojih potreba za plinom dobiva preko LNG-a

"Što se tiče energetske sigurnosti, Hrvatska je zaista sigurna. Mislim da je svima jasno da smo mi u prvom mandatu okončali dugu debatu treba li nam ovaj LNG terminal na Krku", dodao je premijer.

Podsjetio je da je Hrvatska za LNG na Krku dobila 101 milijun eura iz EU fondova te da je Vlada dala iz proračuna još 100 milijuna eura. Preostalih 35 mil. eura su uložili HEP i Plinacro, koji su u formalnom smislu i suvlasnici LNG Hrvatske, HEP 75 posto, a Plinacro 25 posto.

Naglasio je da je trenutačno više od 60 posto plina koji se troši u Hrvatskoj upravo ukapljeni prirodni plin. "Kada bi bili sebični i egoistični, rekli bismo Hrvatska ima dovoljno, ali naša je želja u duhu europske solidarnosti, činjenicu da postoji ovakva kritična infrastruktura učiniti korisnom i našim susjedima", dodao je Plenković.

Ponovno je naglasio je da sadašnji kapacitet plutajućeg LNG-a na Krku 2,9 milijardi prostornih metara plina godišnje te da je hrvatska vlada donijela stratešku odluku o povećanju kapaciteta na 6,1 milijardi prostornih metara plina godišnje do 2024. godine.

Ukupna investicija je 180 milijuna eura od čega se 25 milijuna eura planira utrošiti na proširenje kapaciteta terminala, a 155 milijuna eura za proširenje plinovodne mreže prema Bosiljevu. Za financiranje će se maksimalno koristiti sredstva iz EU fondova.

Nehammer će potaknuti austrijska poduzeća na ulaganja u energetsku infrastrukturu

Dodao je da je moguće širenje na kopneni i novi plutajući terminal, koji bi svaki mogao osigurati dodatnih 10 milijardi prostornih metara plina godišnje. Naglasio je da bi to mogao biti samo dio mozika opskrbe plinom Austrije i Njemačke, čije potrebe znatno premašuju kapacitet LNG-a u Omišlju.

Podsjetio je da su planovi za plinovode koji bi spajali Omišalj preko Slovenije s Austrijom i Bavarskom stari više od 10 godina te istaknuo važnost razgovora sa Slovenijom.

"Mi bismo naravno zajednički nastupali prema Europskoj komisiji i tražili sufinanciranje ovih projekata. Što se tiče zakupa, postoje natječaji i onda se zainteresirani javljaju", kazao je.

Govoreći o planu proširenja kapaciteta LNG terminala na Krku, austrijski kancelar Nehammer je istkanuo da se nakon političkog dogovora moraju susresti stručnjaci kako bi razradili detalje.

"Söder i ja ćemo se založiti za ovaj problem jer je on jako značajan. Mi smo u Austriji izrazili našu političku volju da se pridružimo ovom projektu. Potaknut ćemo naša privatna poduzeća da uđu u ovaj projekt", kazao je austrijski savezni kancelar.

Budući plinovodi će se moći iskoristiti i za zeleni vodik

Austrijski mediji ističu da, unatoč već rasprodanim kapacitetima za ukapljeni plin krčkog terminala do 2027. godine, Austriju zanima srednjoročna strategija i mogućnost ulaganja u energetsku infrastrukturu.

Söder je istaknuo da projekt predstavlja ulaganje u tehnologije i energije budućnosti, a ne samo hitnu mjeru zbog smanjenja ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, jer će se plinovod moći iskoristiti i za zeleni vodik čiji će udio sve više rasti.

"Imat ćemo sve više obnovljivih izvora energije i ako bismo u tom smislu iskoristili ovaj plinovod, to je onda značajno za cijelu ovu energetsku prekretnicu u Europi. Želimo proširiti postojeće kapacitete, a onda ga koristiti i kao vodikovod", rekao je bavarski premijer.

"Presudno pitanje je promjena tehnologije i energija budućnosti. Pet milijardi eura će stajati na raspolaganju za poduzeća kako bi mogli investirati u tehnologije budućnosti i osigurati neovisnost o fosilnim energentima i ruskim energentima", dodao je.

Širenja kapaciteta LNG terminala kao budućnost energetike vidi i Plenković, podsjetivši da su o tome razgovarali i na nedavnom summitu o klimatskoj budućnosti COp27 u Egiptu.

"Hrvatska već na tome radi i sa Slovenijom i sjevernom Italijom. Ta ideja o dolini vodika ovdje, preko granična suradnja koja je konglomerat 34 kompanije, jedan je od konkretnih primjera”, rekao je Plenković.

Hrvatska ima LNG terminal, čiji kapacitet povećava, ima i domaću proizvodnju plina, kao i plinska skladišta, a u izgradnji je i dodatno skladište za bržu isporuku i utisikivanje plina, što bi uz suradnju sa zainteresiranim zemljama za LNG na Krku moglo dovesti Hrvatsku u red zemalja koje su "hub" odnosno centar za dobavu plina zemljama šire regije.

  • Podijeli: