Snažan rast cijene rada u Hrvatskoj i EU u ovoj godini

Rast troška rada ponajprije je posljedica visoke inflacije i nedostatka radne snage.

Autor: Adriano Milovan 15.09.2022.
  • Podijeli:
novac_PIXABAY.jpg Foto: Pixabay

U Europskoj uniji je u posljednjih godinu dana znatno porastao trošak rada, pokazuju novi podaci Eurostata.

Prema tim podacima, trošak rada u EU u drugom je ovogodišnjem tromjesečju bio 4,4 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, dok je u eurozoni taj rast bio za nijansu umjereniji te je iznosio četiri posto.

Brza dinamika rasta ukupne cijene rada u ovoj godini

Iako je u prvom ovogodišnjem tromjesečju u EU zabilježen i veći rast cijene rada nego u drugom kvartalu, 4,5 posto, ovakva dinamika rasta troška rada velika je u odnosu na onu kakvoj smo svjedočili prošle godine.

Tako je u posljednjem kvartalu 2021. godine trošak rada u EU porastao 2,9 posto, u trećem tromjesečju je iznosio 2,5 posto, a u drugom samo 0,3 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.

Slični su trendovi i u eurozoni. Cijena rada u prvom ovogodišnjem tromjesečju u europodručju je porasla 4,2 posto, što je nešto više nego u drugom kvartalu.

No, prošle je godine rast troška rada bio umjereniji i iznosio je 2,5 posto u četvrtom tromjesečju i 2,1 posto u trećem tromjesečju. U drugom kvartalu prošle godine cijena rada u eurozoni čak je nešto i pala na godišnjoj razini, i to za 0,4 posto.  

Trošak rada obuhvaća plaće, ali i druga davanja te bonuse i stimulacije

Trošak rada pokazuje cijenu angažiranja radne snage. Osim samih plaća u bruto iznosu, podatak obuhvaća i razne dodatke na plaću, poput naknade za prijevoz i prehranu, kao i bonuse, nagrade i stimulacije.

Pojednostavljeno, podatak pokazuje koliko poslodavca u konačnici košta angažiranje radne snage.

Najveći rast cijene rada u Mađarskoj i Bugarskoj, najmanji u Grčkoj

Naravno, i podaci o trošku rada znatno variraju od članice do članice. U drugom tromjesečju ove godine najveći godišnji rast troška rada imala je Mađarska, čak 14,9 posto, za kojom slijedi Bugarska, s rastom troška angažiranja radne snage od 14,6 posto.

Uz te dvije zemlje, dvoznamenkasti rast troška rada imale su još i Litva, Rumunjska, Poljska i Estonija.

S druge strane, najmanji rast troška rada u drugom je kvartalu imala Grčka, samo 0,8 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci eurostatističara.

Razmjerno malu dinamiku rasta troška rada imale su i Finska, Danska i Nizozemska.

Hrvatska na sedmom mjestu u Uniji po rastu cijene rada

Po rastu troška rada u drugom tromjesečju, Hrvatska spada u gornji dio EU-kluba i nalazi se na sedmom mjestu, iza već spomenutih rekordera po brzini rasta cijene rada. Podaci Eurostata pokazuju da je rast troška rada u Hrvatskoj u drugom kvartalu iznosio 7,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Cijena radne snage u Hrvatskoj, pokazuju podaci Eurostata, u drugom je tromjesečju rasla znatno brže od prosjeka EU i eurozone.

U Sloveniji rast troška rada znatno manji nego u Hrvatskoj

Rast je bio i znatno veći nego u susjednoj Sloveniji, u kojoj je trošak rada u drugom tromjesečju porastao 3,5 posto na godišnjoj razini, više nego upola manje od rasta cijene rada u Hrvatskoj.

I u Hrvatskoj je prisutna ubrzana dinamika rasta cijene rada. Tako je trošak rada u Hrvatskoj u prvom ovogodišnjem tromjesečju porastao 6,4 posto na godišnjoj razini. U četvrtom tromjesečju prošle godine rast je iznosio 4,8 posto, u trećem kvartalu 2021. godine 4,3 posto, a u drugom lanjskom tromjesečju samo 0,9 posto, pokazuju podaci eurostatističara.   

Inflacija i nedostatak radne snage glavni okidači rasta troška rada

Na rast ukupnog troška rada utjecao je nastavak trenda povećanja plaća u Hrvatskoj, kao i inflacijski pritisci, zbog kojih je dio poslodavaca radnike obeštetio, u manjoj mjeri, većim plaćama ili, što je, kako pokazuju i podaci Eurostata, izraženije, stimulacijama i povećanjem dodataka na plaću.

Uz to, zbog masovnog iseljavanja proteklih godina, na hrvatskom tržištu rada kronično nedostaje radne snage niza profila. Manjak radne snage posebno je vidljiv u turizmu i ugostiteljstvu, trgovini, građevini i zdravstvu, ali i u IT sektoru. Posljedica toga je i rast troškova angažiranja radne snage.

Cijena rada brže raste u novim, nego u starim članicama EU

Nedostatak radne snage i inflacijski pritisci izraženi su i u ostatku EU. Stoga i u drugim članicama raste cijena rada.

Vrijedi spomenuti i kako je rast troška rada izraženiji u novim članicama EU, nego u starim. Jedan od razloga za to su i znatno manje plaće u tranzicijskim članicama Unije od onih na zapadu.

Urušavanje kupovne moći

Na kraju, vrijedi podsjetiti i na upozorenje Europske središnje banke (ECB), kao i drugih središnjih banaka, uključujući i Hrvatsku narodnu banku (HNB), te neovisnih ekonomista, kako rast plaća u uvjetima inflacije dodatno potpaljuje inflacijsku vatru. 

S druge strane, veća primanja radnicima omogućuju da se lakše nose s visokom inflacijom. Pritom valja naglasiti kako nominalno povećanje plaća u uvjetima visoke inflacije ne znači nužno i adekvatno obeštećenje za brzi rast maloprodajnih cijena jer je kupovna moć građana u inflacijskim uvjetima, čak i s nešto uvećanim primanjima, slabija nego ranije. 

  • Podijeli: