Eurostat: Kruh u Hrvatskoj poskupio za 31 posto

Hrvatska među pet članica EU-a s najvišim godišnjim rastom cijene kruha.

Autor: Goran Ivanović 20.09.2022.
  • Podijeli:
kruh-pixabay.jpg

Cijene hrane u Hrvatskoj skočile su za 20 posto u godinu dana, što je dvostruko više od prosječnog povećanja cijena hrane u Europskoj uniji. No, kruh je jedna od namirnica koja je u godini dana u Hrvatskoj poskupjela osjetno više, čak za 31 posto, objavio je statistički ured EU-a, Eurostat.

U kolovozu 2021. godine prosječna cijena kruha u EU bila je viša za tri posto u odnosu na isti mjesec 2020. godine, naglašava Eurostat koji podatke prikuplja od 2017. godine.

Kruh najviše poskupio u Mađarskoj

Cijene kruha u Europskoj uniji u kolovozu su zbog rata u Ukrajini u prosjeku porasle za 18 posto, najviše otkada europski statistički ured objavljuje podatke, a Hrvatska je među pet zemljama gdje je najviše poskupio.

U odnosu na lanjski kolovoz kruh je najviše poskupio u Mađarskoj, za čak 66 posto. Slijede Litva, s povećanjem cijene kruha od 33 posto te Estonija i Slovačka, gdje je poskupio 32 posto. Slijedi Hrvatska, gdje je cijena kruha u kolovozu ove godine bila za 31 posto viša nego u istom mjesecu 2021. godine. U 'klubu 30 posto' su još Poljska i Latvija.

Kruh je najmanje poskupio u Francuskoj, osam posto, a slijede Nizozemska i Luksemburg, gdje je poskupio 10 posto, navodi još Eurostat. Rast cijene kruha u Njemačkoj i Sloveniji, važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, najbliži je prosjeku u Uniji.

Prosječni stanovnik Hrvatske pojede godišnje 45 kilograma kruha

Kruh se nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijenu za 30 posto i zamrznula ih, kao što je učinila s brašnom.

Iako Hrvatska s obzirom na proizvodnju krušarica ne ovisi bitno o događajima na svjetskom tržištu žitarica, poskupljenje kruga uglavnom se povezuje s naglim uzletom cijena plina i struje, koji se koriste za pogon krušnih peći.

Poskupljenje kruga ozbiljan je udarac kućnim proračunima, s obzirom da svaki građanin pojede u prosjeku 45 kilograma kruha i peciva godišnje. Statistika kaže da je u prosječnoj hrvatskoj košarici hrane kruh činio 16 posto troškova, više je odlazilo samo na meso i to gotovo dvostruko.

Istraživanja o potrošnji stanovništva se u Hrvatskoj provode povremeno, a posljednje iz 2019. godine je pokazalo da je prosječno kućanstvo za hranu godišnje izdvajalo oko 23.000 kuna. Procjene govore da je u tri godine zbog inflacije i poskupljenja ta potrošnja prešla i 36.000 kuna godišnje.

Poremećaj na svjetskom tržištu zbog ruske invazije na Ukrajinu

Snažni rast cijena žitarica na svjetskim tržištima koji je pogodio i EU,  posljedica je smanjenog izvoza iz Rusije i Ukrajine, koji je omeo rat u Ukrajini i ruska blokada ukrajinskih crnomorskih luka.

Cijene kruha u EU kontinuirano rastu od početka godine, a u veljači, kada je započela ruska invazija na Ukrajinu, bile su u prosjeku više za 8,3 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije.

U kategoriji kruha i žitarica cijene su u kolovozu u prosjeku bile više za 16,6 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja njihov najveći rast najmanje od siječnja 1997. godine, pokazuju podaci Eurostata.

  • Podijeli: