EU može izgurati zimu i bez ruskog plina, skladišta su popunjena

Problem bi se mogao pojaviti sredinom sljedeće godine, kada se budu radile zalihe plina za sljedeću zimu, upozorava se u prognozama Raiffeisena.

Autor: Adriano Milovan 22.09.2022.
  • Podijeli:
Okoli_skladište plina_Luka Stanzl_PIXSELL-1663847826227.webp Foto: Luka Stanzl / PIXSELL

Europska unija je spremna pokriti svoju potražnju za plinom tijekom sljedeće sezone grijanja čak i bez priljeva plina iz Rusije, ocjenjuju makroekonomisti Raiffeisena u svojim Dnevnim financijskim vijestima od četvrtka.

Naime, zbog manje potrošnje plina nego prošle godine i zbog snažnijeg dotoka ukapljenog prirodnog plina (LNG), cilj EU da se skladišta plina popune barem 80 posto ispunjen je prije listopadskog roka, primjećuju u Raiffeisenu.

Plina će biti dovoljno do završetka sezone grijanja, ali uz nešto manju potrošnju

Stoga bi plina, ocjenjuju, trebalo biti dovoljno do završetka sezone grijanja, ali uz pretpostavku nešto manje potrošnje tog energenta.

"Procjenjujemo da bi europska skladišta plina na kraju prvog tromjesečja 2023. trebala biti popunjena otprilike na 22 posto kapaciteta, uz određene uvjete, poput pada potražnje od 15 posto u 2022., dotoka LNG-a od otprilike 10 milijardi kubičnih metara mjesečno u drugoj polovici 2022. te, naravno, uz relativno blagu zimu", ističu stručnjaci Raiffeisena.

Obustavom isporuke Sjevernim tokom 1 Rusija iskoristila jednu od svojih posljednjih karata

Smatraju i da je odlukom da na neodređeno vrijeme obustavi rad plinovoda Sjeverni tok 1 Rusija iskoristila jednu od svojih posljednjih karata u energetskom ratu s Europom.

"Vrijeme donošenja takve odluke poklopilo se sa zelenim svjetlom zemalja G7 za uvođenjem ograničenja cijena ruske nafte, što vjerojatno nije slučajnost", napominju analitičari Raiffeisena.

Rusija i dalje isporučuje plin Europi, ali drugim plinovodima

Dodaju i kako Rusija nastavlja isporučivati plin Europi, ali preko Ukrajine, i to otprilike 1,2 milijarde kubičnih metara mjesečno, kao i preko Turkstreama, oko 1,1 milijardi kubika na mjesec.

Ipak, napominju, to ne znači da su problemi u opskrbi plina riješeni. Oni bi, naime, do izražaja mogli doći sljedeće godine. Za početak, dosta će toga ovisiti o geopolitičkim zbivanjima.

"Vjerujemo da će se preostala ponuda, koja djelomično kopni u EU (odnosno u Mađarskoj, Austriji i Italiji) i zemljama koje nisu članice EU (Srbija i Crna Gora), također suočiti s rastom rizika od prekida opskrbe u slučaju povećanog pritiska Zapada na ruski energetski sektor", upozoravaju analitičari Raiffeisena.

EU mora osigurati više LNG-ja kako bi riješila opskrbu plinom sljedeće godine

Uz to, EU mora osigurati više LNG-ja kako bi pokrila svoju potrošnju sljedeće godine, napominju u svojim dnevnim prognozama.

"Situacija na europskom tržištu plina mogla bi se dogodine dodatno pogoršati. Prema našim projekcijama, europska skladišta plina mogla bi biti popunjena na samo 63 posto kapaciteta prije zime 2023/24. godine, u odnosu na oko 90 posto ove godine, što bi zahtijevalo veće uštede plina preko dodatnog smanjenja potražnje i većeg oslanjanja na alternativne izvore energije. Očekuje se povećanje LNG-a na 47 posto ukupne potrošnje u 2023. godini, u odnosu na 35 posto u 2022. godini", stoji u analizama Raiffeisena.

Pad potražnje za plinom zbog visokih cijena

Uz blaže vrijeme tijekom prošle zime, potrošnja plina u EU u prvom tromjesečju ove godine pala je osam posto na godišnjoj razini, dok je pad potrošnje u drugom ovogodišnjem tromjesečju iznosio 16 posto.

To pokazuje, napominju analitičari Raiffeisena, da je Europa doživjela pad potražnje za plinom izazvan visokom cijenom tog energenta. Kažu i kako očekuju da će pad potražnje ubrzati u drugoj polovici godine.

"Na godišnjoj razini, pad potrošnje plina od 20 posto u drugoj polovici ove godine ostvario bi ciljeve EU za smanjenje potrošnje plina u 2022. godini, bez potrebe za uvođenjem racioniranja plina", poručuju analitičari Raiffeisena.

Očekuje se da će cijena plina početkom sljedeće godine pasti na 100 eura po megavatsatu 

Inače, terminski ugovori za plin (TTF) trenutno pokazuju razinu cijene od oko 190 eura po megavatsatu u četvrtom tromjesečju ove i prvom tromjesečju sljedeće godine, te od 160 eura po megavatsatu za razdoblje između drugog i četvrtog tromjesečja 2023. godine.

No, stručnjaci Raiffeisena kažu da bi visoka razina popunjenosti plinskih skladišta i pad potražnje za plinom zbog visokih cijena trebali značajno smanjiti premiju rizika ugrađenu u europske cijene plina. Stoga očekuju da će se cijena plina na europskom tržištu kretati u rasponu od 100 do 150 eura po megavatsatu u četvrtom ovogodišnjem tromjesečju i od 100 eura po megavatsatu u prvom tromjesečju sljedeće godine.

Novi skok cijena plina u trećem tromjesečju 2023. godine 

Međutim, europske cijene plina mogle bi ponovno skočiti u trećem tromjesečju sljedeće godine, i to na razine iznad 200 eura po megavatsatu, kao što se dogodilo ovog ljeta. Razlog tome bit će nastojanje da se popune skladišta plina za sljedeću zimu na barem 80 posto kako bi se privukla potrebna količina LNG-a.       

"Shodno tome, očekivali bismo kretanje cijene plina između 150 i 200 eura po megavatsatu u drugoj polovici 2023. godine. Osim vremena, ključni čimbenik rizika je dotok LNG-a. Dakle, razvoj potražnje za plinom u Aziji (odnosno potražnja plina u Kini) s dostupnošću nove ponude LNG-a (novi LNG projekti u SAD-u, Norveškoj i Mozambiku) imali bi izravan utjecaj na europske cijene plina zbog većeg oslanjanja Europe na opskrbu LNG-jem", zaključuju analitičari Raiffeisena u svojim analizama.

  • Podijeli: