Članice EU bez dogovora o ograničenju cijena ruske nafte

Za Poljsku i baltičke zemlje predložena cijena je previsoka, dok je za Grčku, Cipar i Maltu preniska.

Calendar 24.11.2022.
  • Podijeli:
Europska komisija_REUTERS-1669313696631.webp Foto: Reuters

Članice Europske unije nisu se u četvrtak uspjele dogovoriti oko prijedloga G7, skupine sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, da se cijena ruske nafte ograniči na 65 do 70 američkih dolara po barelu.

Odluku o tome trebali su donijeti resorni ministri 27 članica Unije na sastanku u Bruxellesu.

Neke članice traže i kompenzaciju

Iako je sastanak održan, članice Unije nisu uspjele naći zajednički jezik oko ograničenja cijena ruske nafte koja se izvozi morskim putem. Za neke je, naime, predložena maksimalna cijena bila previsoka, dok je za druge bila preniska.

Prema pisanju Reutersa, koji se poziva ne diplomatske izvore, ukupno se šest članica Unije na sastanku u Bruxellesu u četvrtak suprotstavilo prijedlogu G7, kojeg je prihvatila i Europska komisija.

Poljska, Litva i Estonija smatraju da je predložena cijena previsoka i da će ruskim naftnim kompanijama i dalje omogućavati velike profite.  

U Varšavi su izračunali da je realan trošak proizvodnje barela nafte 20 USD. Stoga su predložili da se cijena ruske nafte ograniči na najviše 30 USD po barelu. 

S druge strane, Grčka, Cipar i Malta, u kojima je registriran velik broj brodskih kompanija koje prevoze rusku naftu, smatraju da je predložena cijena premala. Strahuju da bi se mnoge brodarske kompanije mogle preregistrirati u panamske ili liberijske, što bi ugrozilo gospodarstva tih zemalja.

Stoga su, piše Reuters, te tri države zatražile kompenzaciju.

Očekuje se da će se dogovor o ograničenju cijena ruske nafte na razini EU postići narednih dana.

'Energetski razvod' Europe i Rusije 

EU je u fazi "energetskog razvoda" od Rusije. Prije ruske invazije na Ukrajinu, EU je oko 30 posto nafte i oko 40 posto plina uvozila iz Rusije.

EU je šestim paketom sankcija odlučila uvesti zabranu uvoza ruske nafte morskim putem do kraja ove godine. Izuzetak od tog pravila su Mađarska, Slovačka i Češka, koje nemaju izlaz na more i koje do daljnjega mogu nastaviti uvoziti rusku naftu putem naftovoda.

S obzirom na to da je EU glavno izvozno tržište za rusku naftu, u Bruxellesu vjeruju kako će sankcije na naftu smanjiti prihode od prodaje "crnoga zlata" ruskih naftnih kompanija u državnom vlasništvu i ruskoga proračuna, a time i volju Moskve da nastavi ratovati u Ukrajini.

Ruskom naftom već se trguje unutar granica koje je zacrtao G7

Rusija je proteklih mjeseci dio svog izvoza nafte prebacila na treća tržišta, posebno u Kinu i Indiju. No, naftu na tim tržištima prodaje po diskontnoj cijeni. Osim toga, prema Indiji nema ni naftovoda, što u konačnici povećava cijenu nafte. 

Inače, ruskom se naftom trenutno, prema dostupnim podacima, trguje po cijeni od 68 USD po barelu. To je već unutra granica koje je odlučio postaviti G7.

Kada je riječ o plinu, EU nije uvela sankcije na ruski plin. Ipak, opskrba plinom Unije iz Rusije u ovoj se godini znatno smanjila.

Razlog su zahtjev ruskoga predsjednika Vladimira Putina da se isporuke ruskoga plina plaćaju u rubljima, zatim povremeni prekidi u isporukama tog energenta i nedavne eksplozije u plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, koji Rusiju preko Baltika povezuju s Njemačkom.

  • Podijeli: