Zemaljski muzej u Sarajevu čuva neprocjenjivo blago

Najstarija zmija na svijetu, zub megadolona, peraja morskog psa (aquanemus bosniasis) pronađenog na Trebeviću, dijelovi meteora, vanzemaljske stijene koja je pala na području Zvornika 1897. godine, fosil mamuta, samo su neki od zanimljivih  primjeraka koje  posjetilac može vidjeti na Odjelu prirodnih nauka u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu.

Od prahistorije, preko  zanimljivih mineralnih stijena, fosila, velikog broja ptica, prepariranih sisavaca, do egzotičnih životinja, sve to možete vidjeti u sarajevskom Muzeju, ali i zanimljivu postavku prepariranih životinja koju je Muzeju poklonio Emerik Blum, nekadašnji gradonačelnik Sarajeva.

Fosil mamuta pronađenog na sjeveru Bosne

Prva izložba koju posjetitelji mogu pogledati  su životinje ledenog doba Bosne i Hercegovine.

Adnan Zimić, načelnik Odjela za prirodne nauke Zemaljskog muzeja BiH za portal UNA kaže da su to životinje koje su naseljavale BiH u vremenu, od deset hiljada godina, pa unazad.

“Tada je BiH bila pogodno stanište za mnoge od životinja koje možemo vidjeti ovdje. Mislim da je najupečatljiviji mamut. On je naseljavao BiH za vrijeme ledenog doba.  Radi se o potpuno izumrloj vrsti i mnogi fosilni nalazi, ovo je supfosil, zapravo nije pravi fosil, jer je nešto između kamena i kosti. Znači nije još prešao u potpuni kamen da ga nazovemo fosilom, ali se radi o sufosilu”, kaže Zimić.

Fosil mamuta pronađen je na sjeveru Bosne i Hercegovine, u dolini rijeke Save, i ovo je jedan od mnogih koji su pronađeni.

Zimić kaže da je potpuno ista priča sa divljim govedom, to je predak današnje krave, a također je izumrla vrsta, te sa bizonom koji i dan-danas naseljava Evropu, ali ima jako male populacije.

“Nekada je  u velikom broju naseljavao BiH, posebno u ledeno doba. Sve je to pronađeno uz rijeku Savu”, ističe Zimić, te da su na sjeveru nađeni i fosili losa, jer je i on u ledeno doba naseljavao BiH.

Jelen jedina životinja iz ledenog doba koja je preživjela

Jedina žvotinja iz ledenog doba koja i dan-danas živi u Bosni i Hercegovini je jelen.

“Od svih životinja iz ledenog doba jelen je jedini koji je preživio”, ističe Zimić.

Bosna i Hercegovina se trudi da zaštiti jelena i prvi korak koji je  urađen je to da su napravljene “crvene liste” koje bi trebale da služe kao početna podloga za zaštitu životinja.

Zimić objašnjava da ih je veoma teško uraditi, jer nema dovoljno stručnjaka u BiH koji bi procijenili sve organizme, ali da trenutno imamo jednu “crvenu listu”, a problem je što su te liste na nivou  entiteta, pa je zaštita dosta problematična jer nije na državnom nivou.

Od fosila pećinskog medvjeda do leoparda pronađenog u Vjetrenici

U muzeju se čuvao i jako veliki broj fosila pećinskog medvjeda.

Pećinski medvjed dobio je svoje ime zbog toga što je u ledeno doba koristio  pećinu kao svoje stanište, jer je bilo veoma hladno.

“Pećinski medvjed je bio jako čest i bio je skoro iste veličine kao i današnji medvjed. Radi se, također, o izumrloj vrsti i danas je njegovu nišu preuzeo obični mrki medvjed”, ističe Zimić.

Dodaje da, što se tiče pećinskih životinja, najznačajnija pećinska mačka i pećinski leopard, uključujući i hijene, ali fosila hijena nemamo.

U  Muzeju možete vidjeti i zub pećinske mačke, a najznačajniji u kolekciji  ledenog doba u Zemaljskom muzeju jeste pećinski  leopard, koji nije prikazan na izložbenoj postavci.

Zimić kaže da je Zemaljski muzej u posjedu najkompletnijeg skeleta pećinskog leoparda na svijetu.

“On je pronađen u Vjetrenici i dostupan je samo istraživačima obzirom da je u pitanju materijal koji je jako krhak i ne možemo ga baš izlagati. Imali smo privremenu izložbu samo vezanu za leoparda”, kazao je Zimić, dodavši da je to jedan od najvrijednijih fosila ovdje.

Peraja morskog psa, tipski primjerak i jedan od najvrijednijih u muzeju

Muzej čuva i ostatak morskog psa pronađenog na Trebeviću.

“Svi misle da je to zub, ali je u pitanju dio peraja, koji je išao prije leđnog peraja, koje je, mislim, služilo kao štit da se ne bi oštetilo čitavo peraje. I upravo zbog toga što je štit dobro se očuvao u kamenu, jer ima takve strukture da se mogu održati”, priča Zimić.

Iz svega ovoga može se zaključiti da je, nekada, prije 200 miliona godina, ovdje u Sarajevu bilo more.

“Možda planine nisu ni postojale, možda jesu, ali definitivno je tu bilo more i ova ajkula je uginula u BiH, uzdigao se Trebević i taj fosil je očuvan u kamenu i to je otprilike 200, 300 miliona godina”, objašnjava Zimić.

Postoji i latinsko ime ove vrste koje ima veze sa Bosnom “aquvanemus bosniasis”, i ta vrsta je opisana na osnovu ovog fosila.

“Kada opišemo neku vrstu fosila na osnovu jednog primjerka, taj primjerak zovemo  tipski primjerak i on je najvrijedniji u muzeju. Što više tipskih primjeraka, to je muzej jači”, objašnjava naš sagovornik.

Kaže da im je najveći problem trenutno nedostatak  radne snage, stručnog kadra, jer trenutno muzej nema ni paleontologa ni geologa, odnosno  nedostatka kvalificirane radne snage.

Najstariji fosil zmije pronađen u Bileći

Muzej u Sarajevu ima i najstariji fosil zmije u svijetu, a to je fosil zmije iz Bileće.

“Radi se o vrlo primitivnoj zmiji, nastaloj u procesu evolucije, nažalost ova zmija nema glavu, tako da ne možemo dati velike pretpostavke, ali definitivno se smatra da je primitivna zmija i da je u rodu sa zmijama koje su imale noge. Međutim, te noge su bile toliko sitne da se nisu očuvale u fosilnim ostacima. Međutim, fosili  koji su nađeni kod primitivnih zmija, svi ukazuju da su imali jako sitne noge i slične su fosilu ove zmije”, kaže Zimić, i dodaje da ne znaju da li su zmije bile otrovne, ali znaju da su bile morske.

Područje BiH prije ledenog doba naseljavali i nosorozi

Područje Bosne i Hercegovine, kako nam priča Adnan Zimić, prije ledenog doba naseljavali su i nosorozi, tako da u Muzeju možete vidjeti i fosil vilice nosoroga, ali i zub megadalona, najveće ajkule koja je ikada živjela i koja se hranila kitovima. Zub megadolona nađen je u Bosni.

Vanzemaljska stijena pronađena 1897. godine u Zvorniku

Muzej ima i jako veliku kolekciju minerala i stijena, a najznačajniji je meteor koji je pao na području Bosne i Hercegovine 1897. godine u Zvorniku.

“To je zapravo komad, bio je i veći, vanzemaljske stijene”, objašnjava Zimić.

Živi svijet u Muzeju

Ističe da je najteže prepariranje jer je to veoma složen proces, jer ako anatomski malo fulite životinju, ona izgleda potpuno pogrešno.

“Morate znati anatomiju i koštanog i mišičnog sistema”, ističe Zimić.

Izložba prepariranih živih sisara je posebno zanimljiva, počevši od balkanske divokoze koja je endem Dinarida i ona naseljava samo planine, od Slovenije do Albanije, zatim vuka u proljetnom i zimskom ambijentu, medvjeda, bradara, te divlje mačke.

Riječ je o pravim prepariranim  životinjama, među kojima su također, šakal, šišmiši kojih u BiH ima jako puno vrsta.

“BiH ima 150 sisara, ali je najbogatija šišmišima. Mi smo vruća tačka biodivderziteta kada su u pitanju šišmiši u našim pećinama i skoro sve vrste koje se nalaze u Evropi, možete naći u BiH”,  kaže Adnan Zimić.

U BiH ima preko 350 vrsta ptica

Broj vrsta ptica u BiH prelazi 350 i taj broj se stalno povećava zato što orintolozi pronalaze nove vrste.

“BiH je jako bitno područje za ptice, pogotovo Hutovo blato, zbog toga što ptice selice moraju proći BiH i sletit će na područje poput Hutova blata da se nahrane. Bez BiH ne mogu nastaviti svoj put”, priča Zimić.

U Muzeju možete vidjeti i najveće ptice u BiH – grabljivice. Orao zmijar, suri orao, sup, a najveća živuća ptica u BiH trenutno je orao bjelorepan koji živi na sjeveru BiH.

U stalnoj postavci ptica u Muzeju možete vidjeti i posljednje primjerke bjeloglavog supa ikad uhvaćene ovdje.

“To je bila populacija koja se gnijezdila ovdje i nekada bila toliko česta da su bili faktički kao vrane oko Sarajeva. U vrijeme osmanskog perioda bilo ih je jako puno. Problem danas sa bjeloglavim supom je zato što nemaju dovoljno hrane, jer oni nisu ptice grabljivice, nego lešinari, a sad nema lešina”, objašnjava Zimić, i dodaje da su posljednji supovi uginuli tako što su lovci otrovali meso kako bi ubili vukove, a bjeloglavi sup je uginuo zbog toga što je pojeo to meso.

Kolekcija Emerika Bluma

U Muzeju možete vidjeti i izložbu egzotičnih životinja koje je po svijetu lovio Emerik Blum, nekadašnji gradonačelnik Sarajeva i tu zbirku prepariranih životinja poklonio Muzeju. U zbirci su i klove slona.

Takođe, tu su i egzotične životinje, od onih iz Evrope, Južne Amerike, Afrike do Australije i Novog Zelanda. Na izložbi možete vidjeti i čudnovatog kljunaša, lava, majmune, aligatora.

Tu su i kolibri, tropske ptice, rijetke vrste, izložba koja je posebno zanimljiva za djecu.

Zimić najavljuje i izložbu 3D životinja.

Najvrijedniji kostur rijetkog kita i velika bijela psina

U Muzeju je i izložba močvarna područja i područja mediteranskog mora BiH, a u okviru te izložbe možete vidjeti i  kostur kita koji se zove “patkasta ulješura” koji je bio nasukan na obali Egejskog mora i tada su Grci, poklonili čitav skelet Zemaljskom muzeju.

“To je jedna od najređih kitova na svijetu”, kaže Zimić, te da ovaj kit kad skinete peraja ima pet prstiju.

Tu je i velika bijela psina uhvaćena 1950. godine i jedna je od najvećih uhvaćenih u Jadranskom moru i uhvaćena je na području Senja u Hrvatskoj.

Radi se o pravoj prepariranoj životinji.

Na ovoj izložbi možete vidjeti i pelikana, soma, nekoliko vrsta pastrmkih i zmiju bjeloušku, ali i okeanskog delfina, te ribu kečigu od nje se pravi kavijar zato je na rubu izumiranja.

Botanički vrt – živa kolekcija Zemaljskog muzeja

Poseban segment Odjeljenja za prirodne nauke je i Botanički vrt sa velikom kolekcijom biljaka, sa kamenjarama, gdje su biljke donesene terenskim aktivnostima, tu su i ugrožene biljke, tako da je to živa kolekcija sama za sebe.

“Tu su kornjače, kopnene, koje žive po kamenjarama i okolo kamenjara, te dvije vrste vodenih kornjača; crvernouhe i barska. Crvenouha je, inače, porijeklom iz Sjeverne Amerike, koja naseljava BiH kao odbjegli kućni ljubimac. A barska kornjača je naša autotohna vrsta, zaključio je naš sagovornik.