Iz riznice Zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu - Hagada knjiga koja priča

Ako bismo iz odškrinute riznice materijalnog i nematerijalnog kulturnog naslijeđa koje se čuva u Zemaljskom muzeju BiH pokušali izdvojiti njene najsjajnije bisere, svakako ne bismo mogli izostaviti primjerak pashalne Hagade, jevrejskog iluminiranoga kodeksa, širom svijeta poznatog kao Sarajevska Hagada.

Sama Hagada (hebrejski priča,kazivanje) predstavlja jednu vrstu zbirke vjerskih propisa i predanja unesenih u molitveni red obilježavanja Pesaha, praznika kojim se slavi oslobođenje Jevreja iz egipatskog ropstva.

Posebnu su važnost ove knjige imale za vrijeme održavanja obredne porodične večere – Sedera, kada su svi ukućani i gosti s knjigom u ruci iz njih čitali, ili pratili, kazivanja o putu izlaska na slobodu kao i sve što je u obrednom smislu vezano uz tu poznatu starozavjetnu priču.

Predanje čitanja tekstova iz Hagade u krugu porodice doprinijelo je nastanku relativno velikog broja takvih knjiga, među kojima Sarajevska Hagada po svojim umjetničkim vrijednostima i historijskom značaju zauzima vodeće mjesto.

Sarajevska Hagada, knjiga stara preko 600 godina u Sarajevo je došla zajedno sa Sefardima, i  već stoljećima izaziva pažnju i budi znatiželju.

Tako je bilo i ovog četvrtka kada je soba u kojoj se nalazi  Hagada otvorena za javnost. Najviše je tu stranaca, oni  dolaze, pitaju, uzimaju kopiju Hagade, posebno muzejsko izdanje koje je prevedeno na engleski i francuski jezik, gledaju, čitaju.

I mi smo listali kopiju, jer original  posjetioci mogu vidjeti samo  kroz specijalno staklo.

Ono što je posebno zanimljivo su prve stranice knjige, na kojima je ilustrovan početak stvaranja svijeta, a svijet je prikazan kao lopta, odnosno sfera, s obzirom na to da je knjiga nastala početkom 14. stoljeća, govoriti da je zemlja okrugla, bilo je zabranjeno i opasno po život.

Sarajevska Hagada, jedna je od 15 takvih knjiga, jedinstvena je zbog toga što su u njoj oslikani likovi

Adisa Lepić, kustosica za rani srednji vijek u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu za UNU ističe da je Sarajevska Hagada rukopis s početka 14. stoljeća koji se spletom okolnosti našao ovdje i čuva se u Zemaljskom muzeju BiH.

“Dakle, riječ je o jevrejskom rukopisu koji se koristi za obilježavanje Pesaha i u Zemaljskom muzeju se nalazi od 1894, godine do danas. Prošli smo oba svjetska rata, zadnji rat u BiH, poteškoće s kojima se susreće Zemaljski muzej”, ističe kustosica Lepić.

Sarajevska Hagada je jedna od 15 Hagada koje se čuvaju u svijetu.

Kustosica Adisa Lepić kaže da je to jedna od 15 srednjovjekovnih  Hagada koje su ručno pisane i ručno oslikane, ali da je Sarajevska Hagada specifična  po tome što je to jedina Hagada u kojoj su predstavljena ljudska lica, što inače po židovstvu, ako i islamu nije dozvoljeno.

“Ona ima svojih posebnosti i kontroverzi, ali kada govorimo o njenom spašavanju i njenoj vrijednosti za BiH i narode u BiH, a ono što je interesantno, a za nas potpuno prirodno i normalno je to što svi, pogotovo strani, dolaze s pitanjem: ‘kako su to u II Svjetskom ratu i zadnjem ratu u BiH, muslimani spašavali Sarajevsku Hagadu’.Ova knjiga je predmet od izuzetne važnosti za Muzej”, kaže Lepić.

Knjiga, porodično naslijeđe

Ističe da je Hagada dio historije BiH, dio historije Jevreja, te da je ona porodično naslijeđe, što ima posebnu sentimentalnu vrijednost.

“Zadnji vlasnik Sarajevske hagade bila je porodica Koen. Oni su je prodali Zemaljskom muzeju, ne za tako velike novce, ali sigurno su znali njenu vrijednost i mogli su je prodati nekome drugom, ali su  oni odlučili da je prodaju Zemaljskom muzeju i da ona ostane u Sarajevu. Kao motiv , razlog mi nagađamo, ali to tkao komentarišu Jevreji koji dođu ovdje da vide Hagadu, oni kažu da je to vjerovano bila njihova zahvalnost građanima Bosne i Hercegovine, jer je činjenica da su Jevreji ovdje živjeli zajedno sa drugim narodima i nacijama, a ne odvojeno i u getu, kao što je to slučaj u drugim zemljama i zajednicama”, kazala je kustosica Lepić.

Sarajevska Hagada, poklon za vjenčanje

Ističe kako su Hagade porodične knjige koje su se pravile za Pesah.

“Za našu Hagadu – Sarajevsku Hagadu vrijedi teorija da je ona napravljena kao vjenčani dar za jedan mladi bračni par koji se tad vjenčao.

S obzirom na to da je Hagada napravljena od životnijske kože u pergamentu i pošto se radi o veoma staroj knjizi koja je i oslikana s veoma skupim bojama, sa listićima  od zlata koji su aplicirani na nekim njenim stranama, ona zahtjeva posebne uvjete čuvanja. Zahtijeva konstantnu temperaturu od 23 stupnja, određenu vlažnost”, ističe kustosica Lepić.

I tako stoljećima Sarajevska Hagada odolijeva nevoljama i važi za jednu od najpoznatijih knjiga na svijetu.

Zajedno sa Hagadom Muzej čuva i fragmente  kenzovskih i kraljevskih plaštova, te fragmente grba Kotromanića

Muzej zajedno s Hagadom , u istoj sobi čuva i tri kraljevske povelje koje su originalne i koje su isto tako pisane na pergameni. Tu su i fragmenti dva plašta, jedan je od kneza Mirka Radivojevića, pronađeno na iskopavanjima 2015. godine i to su najveći ostaci brokatnog plašta, koji su pronađeni iz 1909. i 1910. godine  u arheološkim istraživanjima crkve Svetog Nikole u Milama kod Visokog nađen je grob prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića i tada su nađena četiri fragmenta na kojima je prikaz grba Kotromanića.