Italijansko selo sa 'eliksirom' zdravog života

To je mjesto terasastih nasada limuna, paradoksalno toplog planinskog povjetarca i moćnog gena za ubijanje masti koji nosi nekoliko sretnih stanovnika.

Limone sul Garda, slikovito ribarsko selo smješteno na obali jezera Garda u sjevernoj talijanskoj regiji Lombardija, neobična je destinacija sa jedva 1.000 stanovnika.

To je najsjevernije mjesto na cijelom svijetu gdje se limun prirodno uzgaja i ima izuzetno blagu klimu, s obzirom na lokaciju u podnožju Alpa.

Možda je ova mješavina faktora ono što je dovelo do toga da selo tvrdi da ima tajni "eliksir" za zdrav, dug život.

Mnogi lokalni stanovnici su očigledno blagoslovljeni odličnim probavnim sposobnostima koje im omogućavaju da se pune kolačima punjenim kremom i masnim narezacima bez brige o proširenju struka ili srčanim problemima.

Ovi stanovnici imaju ono što nazivaju "genom Limone", koji sadrži poseban protein koji uništava lipide i održava krvnu tekućinu.

Super ljudi

Već 40 godina ljudi iz Limone sul Garde su pod naučnim posmatranjem, a seljani koji nose gene testirani su kao laboratorijski pacovi.

Od 1.000 stanovnika, polovina je rođena i odrasla u Limoneu; a od tih 500, 60 ima gen.

"Gen je prisutan u mojoj porodici", kaže prodavac Gianni Segala, koji se šali da se seljani koriste kao "vreće krvi" za naučnike.

„Moja braća i ja, moja majka – koja ima 96 godina i još uvek je veoma bistra – i sva moja deca to nosimo.

"Od 1980-ih dajemo svoju krv na ponovljene testove, skoro da smo potpuno iskrvarili," ironično dodaje.

Prisjeća se kada su ga prvi put doktori natjerali da proguta zašećerenu dozu šlaga svaka dva sata kako bi mu pratili krv.

"Vratili su mi krv nakon svakog zalogaja, bila je tako slatka i masna da sam osjetio mučninu, ali iako sam jeo puno, moja krv je momentalno uništila masti a da ih nije asimilirala. Do noći sam skoro pao u nesvijest [zbog gubitka krvi], " On kaže.

Međutim, iako ljudi poput Segale možda nikada neće morati da brinu o začepljenim venama i krvnim ugrušcima, on kaže da vodi sasvim normalan život i da nije "nije Superman".

Cesare Sirtori, profesor kliničke farmakologije na Università degli Studi di Milano, predvodi tim koji je prvi identifikovao ono što lokalno stanovništvo Limonea naziva proteinom "eliksir", nazvavši ga A-1 Milano. On kaže da ljudi iz Limonea imaju izuzetno nizak nivo HDL holesterola (u rasponu od 7-15 kada bi normalno trebalo da bude 40-60) što se čini da je rezultat genetske mutacije unutar proteinskog nosača.

„Imati nizak HDL holesterol – s obzirom na to da je klasifikovan kao 'dobar' holesterol – loše je za vas i dovodi do srčanih problema kao što su potencijalni moždani udar, ali kod ovih lokalnog stanovništva ima obrnuto pozitivan efekat,” kaže on.

"I dok 99% proteinskih genetskih mutacija izaziva bolesti i patologije, ova je utvrdila odsustvo vaskularnih bolesti kod nositelja." Sirtori sada proučava Limone gen kako bi vidio kako bi mogao unaprijediti borbu protiv ateroskleroze.

Godine 2000. on i njegov tim su laboratorijski sintetizirali protein Limone i ubrizgali ga zečevima . Životinje su primijetile značajno smanjenje krvnih ugrušaka u svojim arterijama.

Otkrio je da je u Limoneu to dominantan gen, koji se nalazi u DNK petogodišnjaka, mladih i starijih.

'Slobodno da jedem šta god želim'

Gen je prvi put identifikovan u krvi mašinovođe Limone, pretka Segale, koji je doživeo nesreću u Milanu (otuda ime proteina A-1 Milano) i prebačen je u bolnicu. Doktori koji su ga izliječili bili su zbunjeni njegovim zapanjujućim nalazima krvi i pokrenuli su masovnu kampanju skrininga u selu.

"Bio sam samo klinac kada su mi prvi put testirali krv, a doktori redovno dolaze da prate kako se naš gen ponaša", kaže Đulijano Segala, Đanijev sin.

"Činjenica da nosim [gen] daje mi neku vrstu životnog osiguranja - osjećam se zaštićenije u pogledu zdravlja i uvjerenja da neću imati začepljene arterije ili umrijeti od srčanog udara kada ostarim."

Iako se povremeno osjeća kao zamorac, Giuliano, koji je vitak i u formi, priznaje da rado uživa u masnim suhomesnatim proizvodima, uključujući mortadelu, salamu, pa čak i mast - baš kao i njegova baka, koja se brine o sebi i kuha za cijelu porodicu . Mlađi Segalas je nasledio gen od nje.

"Nikad me ne boli stomak i jedem šta god mi se sviđa. Volim cotolette (pohane i pržene teleće kotlete), prženu hranu, salame, a volim i da popijem. Spavam kao beba", kaže Đulijano. Ali samo zato što je nosilac ovog sjajnog gena ne znači da se uvek prejeda. Takođe redovno vežba, planinareći sa ocem na planinske vrhove kako bi uživao u spektakularnom pogledu na obližnje jezero Garda.

Sirtori se i dalje nada da će analizirati šta će se dogoditi ako dvije nositeljice zatrudne dijete. Do sada je gen prenosio ili otac ili majka nosioca.

Moćna kombinacija faktora

Sirtori kaže da je ova genetska mutacija, i povezane zdravstvene prednosti, jedinstvena za Limone - i da se ne može naći čak ni u obližnjim selima. Međutim, ne zanima ga zašto je to tako.

Ali drugi jesu. Antonio Girardi, lokalni hotelijer koji je pratio čitavo porodično stablo prijenosa gena Limone do 18. stoljeća, vjeruje da okruženje, klima i prirodni proizvodi igraju ključnu ulogu.

„Ova topla klima može biti tokom cijele godine – nikada nemamo snijeg ili led, što je i razlog zašto limuni rastu u ovom sjevernom području ovdje vekovima“, kaže on.

"Ili je to možda zahvaljujući izvanrednom ekstra djevičanskom maslinovom ulju od kojeg smo se svi odvikli i svježoj jezerskoj ribi koju jedemo."

Još od renesanse, bogate porodice hrle na obale Limonea na odmor, udišući slatki alpski zrak pomiješan s mirisima citrusa i uživajući u klimi.

Girardi vodi telefonski imenik sa kontaktima svih nosilaca gena od 60 godina. Ostali stanovnici podijeljeni su između onih rođenih u Limoneu i onih iz susjednih gradova ili inozemstva, namamljeni rajskim okruženjem i uspavanom vibrom Limoneovog lavirinta popločanih uličica, bijelih prolaza i stanova.

U prošlosti su seljani bili ili ribari ili planinski drvosječe koji su na magarcima prevozili trupce da bi ih prodali brodovima u luci. Danas svi rade u turističkom sektoru koji izvlači veliki novac, piše CNN.

Porodice šetaju slikovitom lukom, a turisti posjećuju ribarski muzej. Ugodne plaže mame sunčane i amatere jedrenja ljeti, dok planinari istražuju razbijene visoke litice koje se nadvijaju nad jezerom.

"Ove planine djeluju kao prirodni štit koji nas štiti od hladnih vjetrova i hvata sunce, održavajući temperature konstantno toplim", kaže Girardi.

"Moramo zahvaliti ovoj vrlo ugodnoj, izvanrednoj mikroklimi koja je našim ljudima dala takav prirodni eliksir."