Pročitajte kako na mozak utiče hrana bogata mastima

U testovima na pacovima naučnici su primijetili da nakon dužih perioda hranjenja hranom bogatom mastima i kalorijama signalni put između mozga i crijeva se očigledno poremeti te više ne reguliše potrošnju kalorija kako bi trebalo, piše Science Alert .

Ključ za ovaj put su ćelije u obliku zvijezde u mozgu koje se nazivaju astrociti, koje normalno reaguju na puno masti i kalorija koje se konzumiraju tako što koče unos hrane, balansirajući ono što se proguta.

"Vremenom se čini da astrociti postaju osjetljivi na hranu bogatu mastima. Nakon otprilike 10-14 dana konzumiranja dijete sa visokim sadržajem masti / kalorične hrane, čini se da astrociti ne reaguju i sposobnost mozga da reguliše unos kalorija izgleda da je izgubljena. Ovo remeti signalizaciju želucu i odlaže njegovo pražnjenje",  kaže Kirsteen Browning, profesorica neuralnih i bihejvioralnih znanosti na Penn State medicinskom koledžu.

Glodari korišteni u istraživanju podijeljeni su u grupe i hranjeni su visokom masnoćom i kalorijskom ishranom jedan, tri, pet ili četrnaest dana ili standardnom kontrolnom prehranom. Osim što je bilježio unos hrane i tjelesnu težinu, tim je također koristio tehnike genetskog uređivanja za ciljanje i praćenje specifičnih neuronskih krugova, uključujući astrocite.

Inhibiranjem astrocita u moždanom stablu, istraživači su uspjeli povezati ove stanice sa smanjenom komunikacijom između crijeva i mozga i nedostatkom regulacije unosa hrane koja bi se normalno javljala tokom prvih tri do pet dana na dijeti s visokim udjelom masti.

Otkrili su da inhibirani astrociti oponašaju ono što se dogodilo normalnim miševima nakon nedjelju ili dvije na dijeti sa visokim sadržajem masti.

Još nije sigurno kako astrociti kontroliraju ono što se događa u crijevima, ali očito postoji neka vrsta veze.

-"Još treba da saznamo da li je gubitak aktivnosti astrocita i signalnog mehanizma uzrok prejedanja ili se javlja kao odgovor na prejedanje",  kaže Browning.

Dok je studija analizirala samo prehrambene navike pacova, postoji dobar razlog da se vjeruje da se isto odnosi i na ljudska bića. Budući da je gojaznost ozbiljna briga za javno zdravlje, stručnjaci traže načine da je bolje razumiju i upravljaju.

Gojaznost povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes tipa dva, koronarnu bolest srca, moždani udar i određene vrste raka. Također se povezuje s depresijom i drugim problemima mentalnog zdravlja.

Istraživači se nadaju da ćemo otkrivanjem više o "složenim centralnim mehanizmima" iza reakcije mozga na prejedanje moći razviti načine da ih ciljamo i smanjimo pretilost u budućnosti.

"Nestrpljivi smo da saznamo da li je moguće reaktivirati očito izgubljenu sposobnost mozga da reguliše unos kalorija. Ako je to slučaj, to bi moglo dovesti do intervencija koje će pomoći u obnavljanju regulacije kalorija kod ljudi",  kaže Browning.