U Zagrebu počeli Dani srpske kulture

Riječ je o vezama koje su tokom 20. stoljeća stvarali umjetnici i intelektualci, kako Hrvati u Srbiji tako i Srbi u Hrvatskoj.

Jesu li te umjetničke veze i danas tako jake – provjerili smo na izložbi Tabula rasa – koja je i otvorila jednomesečnu manifestaciju.

Djela Vlade Marteka, Mladena Stilinovića, Tomislava Gotovca i drugih koji su cijelo prošlo stoljeće umjetnošću povezivali dva velika kulturna centra bivše Jugoslavije – trebala bi i danas, trideset godina nakon rata – biti temelj za umjetničko približavanje Zagreba i Beograda.

"U to vrijeme zapravo, Zagreb je bio europska prijestolnica, a zapravo veze koje su bile između Zagreba i Beograda je nešto što je motiviralo na kulturni rad i aktiviralo umjetnike na cijelom području naše regije", kaže kustosica izložbe Davorka Perić.

Te veze u bivšoj državi bile su i u geografskom smislu nerazdvojne, pa je zato Jugoslavija kao geografski pojam intrigirala i jednog od rijetkih živućih autora ove izložbe.

"Kad je Jugoslavija bila moj kulturni prostor gdje smo radili, to sam koristio kao neku zapravo metaforu da bi neke svoje misli, neke svoje poglede usmjerio, a istovremeno da bih bio pomalo i subverzivan u odnosu na ono što je zapisano – piše preko karte Jugoslavija, a ne pišu imena nekih umjetnika", kaže umjetnik Vlado Martek.

"Ovi umjetnici i pokreti o kojima se ovdje govori od dvadesetih pa na ovamo do pojave suvremenih stvari, ustvari govori o tome da su granice nekako drugačije, ne samo ove koje su politički određene, mislim da je izložba iz tog aspekta naročito zanimljiva", kaže fotograf Sandro Đukić.

Otuda i naziv izložbe – Tabula rasa, jer osim što stvara dobru potku za nastavak suradnje između Zagreba i Beograda, izvrsna je podloga i za neke nove početke.