Petar Kočić - pisac, narodni tribun i borac za socijalnu pravdu

"Ko iskreno i strasno ljubi, istinu, slobodu i otadžbinu, slobodan je i neustrašiv kao Bog, a prezren i gladan kao pas", riječi su Petra Kočića ispisane na spomeniku u centru Banjaluke.

Veliki srpski pisac, pjesnik i narodni tribun Petar Kočić rođen je 29. juna 1877. godine.

Kočić je rođen u selu Stričići kod Banjaluke, a osnovnu školu pohađao je u manastiru Gomionica, u kojem se njegov otac zakaluđerio i živio kao iguman.

Gimnaziju je upisao u Sarajevu, nakon čega je prešao u Beograd.

Filozofiju je studirao u Beču, u Sarajevu je radio kao činovnik, ali su ga opet protjerali, jer je učestvovao u radničkom štrajku.

Bio je jedan od najistaknutijih pisaca u srpskom realizmu i nacionalni borac protiv austrougarske okupacije BiH.

Po povratku sa studija slavistike u Beču i službovanja u Srbiji i Skoplju, Kočić je dugo bio bez posla, osuđivan je i tamnovao u Banjaluci i Tuzli.

Nije podnosio okupaciju i socijalnu nepravdu i otvoreno se zalagao za srpske nacionalne interese.

U Banjaluci je pokrenuo list "Otadžbina", koji je često zabranjivan. Jedrim i sažetim pripovijedanjem i svježim poetskim jezikom snažno je prikazao planinski zavičaj, život u njemu i sudbinu seljaka, a u satirama je britko kritikovao prilike u kojima su živjeli bosanski seljaci pod austrougarskom okupacijom.

Kočićeva djela

Osim "Jazavca pred sudom", značajnija Kočićeva djela su "Pjesme", zbirke pripovjedaka "Sa planine i ispod planine", te "Jauci sa Zmijanja".

Značajna je još jedna njegova satira - "Sudanija".

Petar Kočić je, sem pisanja, zauvijek ostao povezan sa srpskim krajiškim kmetom, prema kome je iskazivao i ljubav i razumijevanje.

Bio je borac ne samo protiv okupatora, već i protiv ekonomskog ropstva.

Kao znak sjećanja na ovog velikana srpske književnosti, u Republici Srpskoj dodjeljuju se nagrade "Kočićevo pero" i "Kočićeva knjiga", a svakog avgusta održava se manifestacija iz oblasti kulture "Kočićev zbor", piše SRNA.