Moskva očekuje da Minsk končano prizna Krim kao dio Rusije

Iako je bliska ruska saveznica, Bjelorusija još nije priznala pripajanje Krima Rusiji, a pitanje je i hoće li

29.09.2022. 19:57
  • Podijeli:
Lukašenko i Putin u Sočiju_SPUTNJIK_REUTERS-1664468600027.webp Foto: Sputnjik / Reuters

Dok Rusija priprema novu aneksiju ukrajinskih teritorija, Moskva od Bjelorusije, svog vjernog saveznika, traži da konačno prizna pripojenje Krima Rusiji.

Rusija je, naime, anektirala Krim još 2014. godine, no Minsk još nije službeno priznao to poluostrvo kao dio Rusije.

Lukašenko poručio da će priznati Krim kao dio Rusije 'kada i posljednji ruski oligarh' tamo počne poslovati 

Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko lani je kazao da će Minsk priznati Krim kao dio Rusije "kada i posljednji ruski oligarh počne isporučivati svoju robu" na Krim.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je u četvrtak da pitanje bjeloruskog priznavanja Krima kao dijela Rusije nije bilo na stolu za nedavnog susreta Lukašenka i ruskog predsjednika Vladimira Putina u Sočiju.

Ipak, poručio je da Moskva očekuje da Bjelorusija prizna Krim kao dio Rusije.

"Očekujemo da će naši bjeloruski prijatelji donijeti nezavisnu i pravovremenu odluku o tom pitanju", diplomatski je rekao Peskov, a prenio je TASS.   

Dodao je kako je riječ o unutrašnjoj odluci Bjelorusije i njenoj suverenoj odluci. Uprkos tome, u Kremlju očekuju da Minsk konačno prizna Krim kao dio Rusije.

Rusija anektirala Krim još 2014. godine, ali niko to nije priznao 

Rusija je zauzela i anektirala Krim još 2014. godine. Ali, niko nije priznao proširenje Rusije na to poluostrvo. Štaviše, EU je prve sankcije Rusiji, iako su one više bile simbolične, i uvela nakon što je Moskva anektirala Krim.

Bjelorusija je blizak saveznik Rusije. Minsk i Moskva su od 1999. godine u (slabo funkcionalnoj) Uniji Rusije i Bjelorusije.

Osim toga, obje su zemlje članice Evroazijske ekonomske unije (EAEU) i vojnog bloka CSTO, odnosno ODKB, kako glasi njegova ruska skraćenica. I u EAEU i u CSTO-u ključnu ulogu igra Rusija.

Referendumi u okupiranim dijelovima Ukrajine

Ruske vlasti proteklih su dana provele referendume o priključenju Rusiji okupiranih dijelova istoka i juga Ukrajine. Riječ je o Luhanskoj (Luganskoj) i Donjeckoj oblasti, koje zajedno čine industrijsko-rudarsku regiju Donbas i u kojima su proruski pobunjenici 2014. godine, uz pomoć Moskve, proglasili dvije "narodne republike" a koje je Kremlj priznao 21. februara, nekoliko dana prije nego što je pokrenuo invaziju na Ukrajinu.

Takođe, radi se o Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti na jugu Ukrajine. Dijelove tih oblasti ruska je vojska zauzela nakon što je 24. februara napala Ukrajinu.

Rusija i proruski pobunjenici drže gotovo cijelu Luhansku i veći dio Donjecke oblasti, dok oko trećine Donjecke oblasti i dalje drže ukrajinske snage. U ruskim je rukama i gotovo cijela Hersonska oblast, uključujući i grad Herson, te oko 70 odsto Zaporoške oblasti, ali ne i sam grad Zaporožje.

Rusija uskoro anektira zauzete dijelove Ukrajine 

Rusija narednih dana planira anektirati zauzete dijelove Ukrajine na kojima je provela referendume. U Moskvi su najavili kako će napad na te krajeve tretirati kao napad na bilo koji drugi dio Rusije te da su u tom slučaju dopuštena sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju. U svijetu je to upozorenje shvaćeno kao prijetnja korištenjem nuklearnog oružja.  

Ukrajina i Zapad poručili su kako ne priznaju ruske referendume u okupiranim dijelovima Ukrajine, niti će priznati njihovo pripojenje Rusiji, kao što, uostalom, nisu priznale ni rusku aneksiju Krima.

Većina Bjelorusa protiv rata u Ukrajini

Bjeloruski predsjednik nalazi se u prilično nezavidnoj situaciji, s obzirom na to da u velikoj mjeri zavisi od Rusije, dok s druge strane, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da većina Bjelorusija ne podržava rusku invaziju na Ukrajinu i protivi se nasilnim promjenama ukrajinskih granica. Mnogi dobrovoljci iz Bjelorusije čak su se, prema medijskim izvješćima, i priključili ukrajinskim snagama.

Bjelorusija se dosad nije direktno uključivala u ruski rat protiv Ukrajine. Ali, dopustila je ruskoj vojsci da bjelorusku teritoriju koristi kao odskočnu dasku za napad na Ukrajinu. Štaviše, na početku rata glavni ruski udar prema Kijevu je i došao od ruskih snaga smještenih u Bjelorusiji.

Uprkos tome, Bjelorusija je na početku rata pokušavala igrati ulogu posrednika između Rusije i Ukrajine. Na njenom su se području održavali i pregovori ruskih i ukrajinskih pregovarača.  

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()