Danska suočena sa novim oblicima terorističke prijetnje

Danska je suočena sa novim oblicima terorističke prijetnje, uključujući ekstremizam protiv vlasti i takozvani novi fenomen "hibridizacije", dok islamistički terorizam ostaje najveća prijetnja u zemlji, navodi se u godišnjoj procjeni danskog Centra za analizu terorizma.

Centar, koji radi u okviru Bezbjednosne i obavještajne službe Danske, identifikovao je glavne terorističke prijetnje u zemlji.

Iako su "Islamska država" i "Al kaida" oslabljene na terenu, uključujući na Bliskom istoku, daleko je od toga da su terorističke grupe nestale, prenio je portal "Euraktiv".

Bezbjednosna i obavještajna služba navela je da islamski terorizam ima kapacitet, namjeru i mogućnost da planira napade na Dansku i danske interese.

Danska je prošle godine udvostručila napore u kažnjavanju terorizma, uz veće zatvorske kazne i strože presude.

Prema podacima Službe, teroristička prijetnja se nije povećala od prošle godine, iako je procijenjena kao "ozbiljna", ali je mali rizik od toga da Danci budu mete terorizma.

Kada se radi o prijetnjama izabranim zvaničnicima ili takozvanom terorizmu protiv vlasti, Služba je to u izvještaju pomenula drugu godinu zaredom, jer je to postala prava briga od početka pandemije kovid 19.

Međutim, Služba je ove godine uključila novi koncept "hibridizacije". Prema objašnjenju Službe, taj termin pokriva ekstremiste koji ne mogu biti kategorizovani kao pristalice jednog konkretnog političkog stava ili ideologije, jer je njihov pogled na svijet zasnovan na mješovitom skupu narativa.

"Vidimo da postoji rastući trend na Zapadu i u Danskoj da pojedinci sve više sastavljalju `koktel` sopstvenih slika svijeta i neprijatelja, koji karakterišu ideološka i vjerska uvjerenja", izjavio je direktor Centra za analizu terorizma Mihael Haman.

Izvještaj Centra nagovještava da hibridizacija podrazumijeva kombinaciju teorija zavjere i ličnih faktora, uključujući mentalnu bolest i predstavu o "neprijateljima", u koje spadaju digitalizacija, klimatska kriza, pandemija i ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini. Rasprostranjenost dezinformacija na internetu takođe karakteriše ovaj novi oblik ekstremizma.

U tekstu se ističe da ova vrsta prijetnje ima potencijal da vrši uticaj, mobiliše i radikalizuje ne samo postojeće ekstremiste, već i ljude koji to ranije nisu bili, te da može da inspiriše uticajne osobe, uključujući lica sa mentalnim poremećajima, da se ponašaju nasilno.

Jedan poznat primjer hibridizacije ekstremizma viđen je među onima koji su izvršili napad na zgradu Kongresa SAD 6. januara 2021. godine. Kada se radi o Danskoj, stalnom sekretaru kabineta premijera Barbari Bartelsen dodijeljeni su stalni telohranitelji zbog njene uloge u upravljanju pandemijom kovid 19.

"Retorika usmjerena na konkretne pojedince, kao što su izabrani zvaničnici ili određeni profesionalci, posebno je u porastu na internetu. Ti pojedinci služe kao zajedničke referentne tačke konkretno za ekstremiste čiji su postupci usmjereni protiv vlasti", naveo je Haman.

Nivo terorističke prijetnje u Danskoj od ljevičarskih ekstremista ostaje "minimalan", dok je taj nivo kod desničarskih ekstremista "opšti", kao u drugim zapadnim zemljama.