UNA INTERVJU PAULO RANGEL: BiH bi dobila status kandidata da je ispunila samo pet od 14 Prioriteta

Bosna i Hercegovina nije dobila status kandidata za prijem u Evropsku uniju. Ovo je zvanično odlučeno u Briselu na samitu čelnika zemalja članica. Tim povodom razgovarali smo s izvjestiocem Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulom Rangelom.

On se u ekskluzivnom razgovoru za UNA portal osvrnuo na odluke Brisela, ali i činjenici da u BiH u protekloj godini nije napravljen pomak kada je u pitanju ispunjavanje 14 Prioriteta Evropske komisije.

S našim sagovornikom smo razgovarali o situaciji u BiH, regionu, te stanju u Ukrajini.

U Briselu je održan samit lidera zemalja Zapadnog Balkana i čelnika EU. Ponovo smo vidjeli da su zemlje Zapadnog Balkana "ostale kratkih rukava" i nezadovoljne. BiH nije dobila status kandidata? Neki smatraju da ovo nije korektna politika Brisela, ali mnogi tu naglašavaju i loš rad političara u BiH. Da li su u svemu ovome podjednako krivi i Brisel i Sarajevo?

"Moram reći odmah na startu da sam veliki zagovornik da se da status kandidata Bosni i Hercegovini, međutim političari u vašoj zemlji bi nam svima trebali olakšati posao. Uvijek su prisutne tenzije, razmjena mišljenja koja u sebi sadrži retoriku koja vodi zemlju u institucionalne blokade. Tu mislim na secesionističke planove vlasti u Republici Srpskoj, što predstavlja ozbiljnu prepreku, jer moramo imati funkcionalnu državu. Okolnosti da lideri Bošnjaka i Hrvata nisu u mogućnosti da postignu dogovor o izmjenama izbornog zakona, ta izborna reforma bi promijenila zakon, čak i Ustav.

"Nažalost, obje strane, dakle stranke koje vode pregovore nisu mogle da završe proces na najbolji način. Čvrsto vjerujem da još uvijek moramo pokušati doći do dogovora prije izbora, čak iako je prekasno. Mislim da trebamo pokušati. Moram se složiti s vama, Brisel vjerovatno može učiniti više. Moramo pritisnuti obje stranke da postignu razumnu odluku, gdje bi svi dobili nešto. Naglašavam da u prošloj godini nije ostvaren nikakav napredak u ispunjavanju 14 Prioriteta Evropske komisije. Otkako sam stalni izvjestilac za Bosnu i Hercegovinu, ponavljao sam uvijek isto, slao iste poruke. Istinski vjerujem da i prije ruske invazije na Ukrajinu, da ako bude progresa, ne mora to biti u svih 14 Prioriteta, već npr. pet ili šest, to bi bilo dovoljno da se promijeni raspoloženje Evropskog vijeća i da se da Bosni i Hercegovini kandidatski status. Nažalost, nema nikakvih koraka naprijed što bi stvarno otvorilo vrata. Vjerujem da će sada biti lakše da se dobije kandidatski status, jer su dešavanja u Ukrajini stvorili atmosferu da zaista moramo brinuti za Zapadni Balkan".

Građani u BiH su razočarani činjenicom da zemlja još uvijek nije dobila status kandidata. Mnogi smatraju da je Bosna i Hercegovina trebala biti "u paketu" s Ukrajinom i Moldavijom? Kakav je vaš stav o tome i generalno kakav je stav Brisela oko procesa proširenja, posebno kada je u pitanju Zapadni Balkan?

"Ponavljam da sam ja veliki prijatelj BiH i želim da ta zemlja dobije kandidatski status. Mislim da će se to u novom geopolitičkom kontekstu i desiti. Ne bih rekao da bi se ovo trebalo desiti kao s Ukrajinom i Moldavijom. Vidite da je i Gruzija podnijela kandidaturu i aplicirala za članstvo, nije dobila isti tretman. Svaki slučaj mora biti analiziran po posebnim mjerilima. Ukrajina nije Moldvija, Moldavija nije Gruzija, Gruzija nije BiH i tako dalje... Ako postignemo napredak u nekim poljima, ako institucije budu radile i funkcionisale, kako bi se dozvolilo izvršnoj vlasti, od Vijeća ministara, do Kantona da se implementira ono što je potrebno, vjerujem da u kratkom periodu BiH može dobiti kandidatski status. Zabrinutost za djelovanjem i integracijom zemalja Zapadnog Balkana u EU je danas mnogo jači i dublji, nego li je to bilo prije 24. februara, kada je Rusija napala Ukrajinu. Brisel nije uložio svu svoju energiju u rješavanju problema ranije, ali sada su spremni da to urade. Ako građani BiH pritisnu političare, oni će biti primorani i u obavezi da djeluju. Građani imaju moć da se prekine sa ovom etničkom, retoričkom politikom iz 90-tih godina prošlog vijeka. To nema smisla danas, to je potpuno beskorisno i ne donosi nikome ništa. Bosanci i Hercegovci, dakle građani, njih nije briga za te etničke razlike. Oni žele da imaju bolje plaće, bolju perspektivu za njihovu djecu, da ne moraju napuštati svoju zemlju u potrazi za pristojnim životom. To građani žele, dakle želju za boljim životom. Te stvari su mnogo bitnije, ne ove konstitutivne pravne borbe, koje su neproduktivne".

Kako generalno vidite situaciju u BiH? Tenzije su ponovo prisutne, pogotovo na političkom nebu? Nedavno je tim povodom održan i sastanak lidera stranak iz BiH sa Charlesom Michelom?

"Nezadovljan sam i nesretan ponašanjem političara, onih koji drže vlast u BiH. Oni imaju moć i mogućnost da donesu promjene. Glavno pitanje koje danas moramo riješiti jeste političko. Ne trebaju nam nikakvi magični trikovi, već politička volja i nekad mi se čini da pojedini lideri, neću da kažem svi, ali neki, profitiraju od ovakve situacije u BiH. Za njih se ništa ne mijenja i zato im je udobno. Ne vrši se pritisak na njih da naprave promjene, odnosno da poboljšaju situaciju, jer su zadovoljni količinom moći koju posjeduju i vjerovatno se boje da je izgube. Po mom skromnom mišljenju ovo je stvar dva ključna koraka koja moramo napraviti. Prvo, politička volja, drugo Brisel se treba jače uključiti. To znači da Evropska unija treba da dođe u Sarajevo i da sjedne sa svima za okruglim stolom i da kaže: "Moramo riješiti ovo, ovo i ovo i nećemo izaći iz prostorije dok se to ne uradi". Kada me pitate da li Brisel ima odgovornosti za ovakvo stanje? Mislim da nije u pitanju krivica, već nedjelovanje, odnosno neuključenost u procese. 

Pritisak iz EU s visokog nivoa, čak i u prisustvu posrednika je potreban da političari pređu sve razlike. Trebamo upitati sve lidere hajde da vidimo kako da osiguramo jednakopravnost naroda, ali da se ne stvara diskriminacija protiv bilo koga. To je problem konstitutivne ekspertize, ali je moguće. Nije lagano, ali je moguće doći do dogovora i sve to je validno ne samo kada su u pitanju izmjene izbornog zakona, koji stvara probleme u Federaciji između Bošanjaka i Hrvata. Ovo se odnosi i na pronalazak pravog balansa moći između entiteta i cijele države Bosne i Hercegovine. To je moguće uraditi, ali da bi se to i učinilo, moramo se dobro uključiti, obavezati da bi se to i riješilo. Tenzije koje vidimo su zabrinjavajuće, i svi se moramo pobrinuti kako ih riješiti. Predsjednik Charles Michel je pokušao, i bio je to prvi korak. Smatram da trebamo imati nekoga na "terenu" koji će razgovarati sa svima u BiH kako bi se pokušalo doći do dogovora, što bi značilo i stvaranje novog puta". 

Svjedoci smo diplomatske ofanzive Hrvatske kada je u pitanju BiH, posebno je to vezano za izmjene izbornog zakona i to po volji HDZ-a BiH. Smatrate li da je uredu da se jedna zemlja, i to u ovom slučaju članica EU i NATO miješa u unutrašnje stvari druge?

"Moram da kažem i smatram da sam u dobroj poziciji da to tvrdim, od Vlade Hrvatske po tom pitanju ne osjećam nikakav pritisak. Naravno, Hrvatska, kao i Srbija, kao bilo koja zemlja, imaju svoju poziciju o određenoj stvari. U predstavljanju i diplomatskom radu, jedno je retoričko ponašanje pojedinih političkih aktera u Zagrebu, poput predsjednika Milanovića. Ali on ne predstavlja vladu Hrvatske u Evropskoj uniji. Moramo napraviti jasnu razliku ko predstavlja Hrvatsku i ko se, po mom mišljenju, ponaša odgovorno. Ne mogu govoriti o nekom nelegalnom pritisku. Ne bih to nazvao diplomatskom ofanzivom iz Hrvatske. Postoje pojedini akteri koji nisu ovlašteni i nadležni da pričaju o određenoj problematici, jer jednostavno ne predstavljaju bilo koju zemlju i svojim govorima i retorikom dodatno eskaliraju situaciju. Tu svakako mislim i na određene poteze koji su simbolični, ali štete. To je za žaljenja jer to nije prihvatljivo. Zato i govorim sada, jedno je Vlada Hrvatske, koja ima svoju poziciju, brinu za Hrvate u BiH i njihova prava, ali to čine na prirodan diplomatski način.

Drugo su svakako izjave predsjednika Milanovića, koji usput rečeno, nije ovlašten da predstavlja Hrvatsku u EU. Njegove izjave ne doprinose rješenju, čak naprotiv dodatno zaoštravaju situaciju. Izmjene izbornog zakona nije jedini problem koji postoji u BiH. Ako me pitate, volio bih da politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata nađu snage i volje za dogovor ovog ljeta. Ne znam da li je to moguće, jer su tenzije visoke. Ponavljam, bili smo blizu dogovora ranije, ali u posljednjem dijelu pregovora nije bilo političke volje za napredak. U svakom slučaju smatram da se izbori trebaju održati i trebamo ih imati, po novom ili starom izbornom zakonu, te pokušati imati normalan, politički i institucionalni okvir koji bi bio funkcionalan. To je presudno, postići neki napredak u Prioritetima Evropske komisije kako bi nam se dali razlozi više da kažemo BiH je kandidat za EU". 

Na kraju, kako gledate na sukob u Ukrajini. Nesretni rat utječe na cijeli svijet. Da li je moguće da se taj sukob "prelije" na područje Zapadnog Balkana, prvenstveno mislim na BiH?

"To je ozbiljna prijetnja globalnom miru. Ne možemo isključiti ni dodatnu eskalaciju, koja bi bila katastrofalna za Evropu i cijeli svijet. Postupci Rusije su neprihvatljivi i smatram da čine ratne zločine. Invazija je u potpunoj suprotnosti sa principima poštovanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine i generalno granica svuda. Ako dozvolimo Rusiji da pobijedi u ovom ratu, to će značiti da u bilo koje doba jedna zemlja može napasti drugu i promijeniti granice i to je po meni džungla, a ne globalni poredak, s poštivanjem vladavine prava i svih međunarodnih obaveza. Sramotno je za sve nas da imamo rat u Evropi ponovo. Imali smo rat u BiH, koji je bio užasna stvar, ne samo za njene građane, a sada imamo ovaj, koji je na određen način bio neočekivan, ali je stvorio  presedan koji može biti užasan za našu budućnost. Zato svi moramo stati uz Ukrajinu, narod i predsjednika Zelenskog i podržati ih. Ako Rusija pobijedi, to će značiti svijet potpune nesigurnosti, gdje niko neće biti siguran da li su njihove granice poštovane. Za Zapadni Balkan bi to bila noćna mora, jer je jedan od rizika i ponovno prekrajavanje granica na Zapadnom Balkanu. Zajedno s granicama između Poljske i Litvanije, koja veže Bjelorusiju s Kalinjingradom, BiH i Zapadni Balkan su najopasnije teritorije u Evropi danas, jer bi bile u opasnosti od ovakvog ponašanja Rusije. Nije samo Ukrajina gdje se odvija rat, već postoji rizik da bi se sukob proširio na sjever, ali i na Zapadni Balkan, gdje je ruski utjecaj vrlo jak i gdje postoje tenzije koje bi se vrlo lagano mogle upaliti".