UNA intervju, Kurt Bassuener: U BiH postoji samo jedna politika i to ona korupcije i podjela 

Građani Bosne i Hercegovine ne mogu ništa dobro očekivati ni nakon izbora koji će se održati u oktobru ove godine, kazao je u intervju za UNU Kurt Bassuener, ugledni politički analitičar i viši saradnik Vijeća za politiku demokratizacije.  

On kaže da ne može da predvidi izbornu izlaznost ili rezultate. 

Šta možemo očekivati od izbora

"Ono što mogu reći sa sadašnje tačke gledišta je da niko još uvijek nije artikulirao viziju (a kamoli strategiju) za integriranu BiH u kojoj građani mogu vršiti građansko djelovanje između izbornih ciklusa. Dakle, ono što znači da, iako su izbori i dalje važni, nema razloga očekivati ​​bilo kakvu promjenu u sistemu, koji je osmišljen da olakša korupciju i podjele na nivou partijskog rukovodstva. Dejtonska BiH je mašina za uništavanje inicijativa", naglasio je Bassuener.
 
Dodao je da bi volio da ima kristalnu kuglu kako bi vidio hoće li SDA, SNSD i HDZ BiH doživjeti poraz ili ojačati svoje pozicije na vlasti. 

"Čak i kada bi njihove opozicije (množinska fraza koja ovdje funkcionira, budući da se konkurencija događa u dejtonskim etničkim silosima) pobijede, šta bi se suštinski promijenilo? Da li bi nova rukovodstva bila sklonija da prihvate odgovornost? Njihovo oslanjanje na etničku podjelu kako bi se spriječilo okupljanje različitih biračkih jedinica? Korupcija nije ukras, već glavni tok politike? Mislim da je odgovor ne", istakao je.

Govoreći o odbijanju da se Bosni i Hercegovini dodijeli status države kandidata u Evropskoj uniji, Bassuener ističe da razumije frustraciju koju je uzrokovala ova odluka u Bosni i Hercegovini. 

BiH i kandidatski status

"Ali bojim se da je veća opasnost da institucije EU očajnički žele da imaju nešto za šta mogu da se zakače kao znak napretka, čak i ako to nije stvarno. Prethodna deklarisanja sranog napretka su način na koji smo došli ovdje. EU nagrađuje momke koji su na vlasti, ali zapravo podstiču daljnju regresiju", smatra Bassuener. 

Dodaje da treba paziti na pokušaj da se postigne neka vrsta sporazuma o najnižem zajedničkom imenitelju o nekolicini stavki o 14 reformskih prioriteta EU. 

"Taj najniži imenitelj ili nekoliko ispunjenih prioriteta bi se iskoristio da se tobože opravda davanje kandidatskoh statusa. Međutim, to bi zapravo povrijedilo one koji žele natjerati ovu državu da radi za svoj narod, dok bi pomoglo onima koji imaju sve da izgube ako bi to bilo moguće strukturalno", poručio je Bassuener.

Prema njegovom mišljenju, poređenje je moguće napraviti sa Sjevernom Makedonijom, koja ima sličnu strukturu političkih poticaja za podjelu vlasti i rezultirajuću oligarhijsku političku konstelaciju i dinamiku. 

"Čak i nakon pravog proboja 2017. godine, koji je bio omogućen višegodišnjom mobilizacijom naroda, Zaevova vlada odlučila je da se koncentriše ne na unutrašnju reformu (koju je imala moć da sprovede) već na Prespanski sporazum. Želim da naglasim da je ovo bilo pravo dostignuće koje je trebalo da bude nagrađeno od strane EU (kao što je to bio i od NATO-a). Ali pretpostavka da će to zadovoljiti strance, kako bi se mogli koncentrirati na uobičajeni posao na domaćem planu, bila je evidentna. Postizanje nekažnjivosti je poenta politike ovdje - i ne samo ovdje", kazao je Bassuener. 

"Otvoreni Balkan" i Vučić

Na pitanje o inicijativi "Otvoreni Balkan", Bassuener kaže da treba olakšati regionalne ekonomske veze i integracija, tačnije reintegracije, budući da inicijativa pokriva postjugoslovenski prostor južno od Hrvatske, plus Albaniju. 

"Ali uprkos upozorenju zamenika pomoćnika državnog sekretara Gabrijela Eskobara da to treba da bude samo u ekonomskom domenu, njegova dva glavna kuma - Aleksandar Vučić i Edi Rama - jasno ga vide kao velikosrpsku/velikoalbansku sferu zajedničkog prosperiteta. I uklapa se u koncept 'Srpskog sveta' ili bolje rečeno kopiju 'Russkog mira'", smatra Bassuener.

Dodao je da Bosna i Hercegovina treba u širokom krugu izbjegavati ovu inicijativu, sve dok njom upravlja "Srbija i lider stranke koja ima iredentistički pristup susjedima".

Govoreći o preblemu izbornog zakonodavstva u BiH, Bassuener ističe da bi bio u nedoumici da visoki predstavnik u BiH u ovom trenutku nametnute novi izborni zakon.

"Posljednji je dogovoren sa lokalnim liderima kada je mogao, a trebao je biti nametnut još prije 20 godina. Tako da bi to bio veliki potez. Sad da se nešto nametne i još ako se tim nametanjem udovolji zahtjevima Dragana Čovića, to bi tek bila posebno loša vijest za Bosnu i Hercegovinu", istakao je Bassuener.

U BiH treba dovesti snage NATO-a

Komentarišući rat u Ukrajini i činjenicu da se situacija u ovoj državi često povezuje sa BiH, Bassuener kaže da Rusija ne treba da unosi separatizam u BiH. 

"I prije 24. februara bila su dva političara koja zastupaju ruske interese, Dodik, očigledno, ali i Čović. Stoga računajte na to da će Rusija pokušati da iskoristi te odnose za stvaranje općeg poremećaja u BiH. Moskva je ohrabrila Dodika na eskalaciju 2014. godine, odmah nakon što je prigrabila Krim. Dok su ruske mogućnosti direktnog pristupa ograničenije zbog rata - one imaju veliki potencijal da podrže Dodikovu agendu, pa čak i veći podsticaj", smatra Bassuener. 

Za kraj je dodao da će Rusija vjerovatno staviti veto na produženje misije EUFOR-a u BiH. 

"Međutim, svaki kompromis sa Moskvom da se to spriječi mogao bi biti još gori. Dakle, kao što sam godinama tvrdio, NATO treba da popuni sigurnosnu prazninu u BiH, uključujući i raspoređivanje trupa u Brčkom, kako bi smanjio Dodikov – a time i Putinov – utjecaj. Najbolje je to učiniti što je prije moguće - prije oktobarskih izbora i novembarskog glasanja u Vijeću sigurnosti UN-a", zaključio je Bassuener.