UNA INTERVJU, Kesić: Biće izazov ubijediti građane da vjeruju u evropski put

Na samitu EU - Zapadni Balkan Ukrajini i Moldaviji dodijeljen je status kandidata, a o Bosni i Hercegovini gotovo da nije bilo ni riječi. Provučena je tek rečenica da i dalje stoji 14 tačaka, odnosno prioritetnih uslova, koje je EU još 2019. godine postavila BiH nakon što je od nje primila popunjen upitnik za članstvo u Evropsku uniju.

Šta sve ovo sada znači za BiH, put ka Evropskoj uniji i da li će ona ikada ispuniti uslove za članstvo, pitali smo Obrada Kesića, šefa Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu.

Pretvoreno u farsu

"Mislim da svaka država koja se nalazi na čekanju za članstvo i svaka zemlja Zapadnog Balkana treba isto to pitanje da postavi sebi. Cijela procedura pristupanja EU je poljuljana kao i povjerenje građana ovih država u EU, zbog toga što Unija stalno mijenja kriterijume i dodaje neke nove političke uslove, pogotovo kad je u pitanju Srbija. Ali sada već možemo da govorimo da se to potpuno pretvorilo u jednu farsu i da je svakome jasno da od kriterijuma za članstvo u EU nema ništa i da to toliko nije bitno koliko su bitne političke odluke i politička volja koja vlada i stvara raspoloženje u samoj Evropskoj uniji", istakao je Kesić za UNU.

Dodaje kako imamo situaciju u kojoj se Moldavija i Ukrajina sada nalaze rame uz rame sa državama koje su učinile mnogo što se tiče reformi i izmena svojih ustava i zakona i koje su morale da to rade na štetu podrške javnosti.

"Na štetu zato što često te reforme koje su uvodili, pogotovo što se tiče ekonomije, nisu išle u korist građana, barem ne kratkoročno, tako da smo imali jednu situaciju gdje svaka vlast koja je sprovodila reforme da bi ubrzali taj proces ulaska u EU je morala da žrtvuje jedan dio političke podrške koju su imali od strane svojih građana", objašnjava naš sagovornik.

Prema njegovim riječima, EU je ostala nijema na slični scenario koji se događao u Srbiji i nije olakšala proces prilasku Uniji, kao što je to sad slučaj sa Ukrajinom.

"Sad imamo situaciju gdje Ukrajina dobija olakšan proces ulaska i dobijanje statusa za ulazak u EU, zbog toga što je na djelu ratno stanje. Ali ako ostavimo po strani veliku empatiju koju imamo za stradanja civila i za to što gledamo destrukciju u ukrajinskim gradovima, mora se reći i da je Srbija prošla kroz rat i agresiju i koju je cijeli NATO savez bombardovao, pa nikom nije palo na pamet u EU da zbog toga ubrzaju ili olakšaju proces ulaska ili dobijanja statusa kandidata i dalji proces za puno članstvo u EU", kaže Kesić.

Sve oči svijeta su uprte sada u Ukrajinu i ratna dešavanja na njenoj teritoriji čije posljedice su obišle zemaljsku kuglu. Prema riječima našeg sagovornika, empatiju za razaranja u Ukrajini i postradanja treba ostaviti po strani kada su u pitanju politički savezi i odluke.

"Imamo apsurd da Ukrajina koja ne kontroliše barem 20 odsto svoje teritorije, koja je usred jednog velikog rata sa Rusijom, koja apsolutno ne samo da nije u mogućnosti da sprovodi bilo kakve ekonomske, političke i društvene reforme nego i unazađuje svoju demokratiju, da sada oni budu nagrađeni iz proste potrebe da se pokaže jedinstvo i odlučnost EU u borbi protiv Rusije", ističe Obrad Kesić i dodaje:

"Tako da takvo odlučivanje pretvara sve što se tiče kriterijuma koji su postavljeni ispred drugih država u jednu farsu."

Dupli standardi Evropske unije

Prema riječima našeg sagovornika najbolja solucija za sve bilo bi da su članice Evropske unije prihvatile sve države Zapadnog Balkana u status kandidata, jer bi se izbjegli dupli standardi i "licemjerstvo evropske zajednice".

"Mislim da bi bilo pametnije sada da su članice EU prihvatile da unaprijede taj proces za sve države Zapadnog Balkana. Na neki način tako bi se vidjelo da nema duplih standarda i licemjernosti, a oni su sada do te mjere spremni da kazne države koje prate neku normalnu proceduru da bi napredovale prema članstvu ka EU, u momentu kada već zbog teške ekonomske krize vrlo brzo raste skepticizam prema članstvu u EU. Mislim da je to veoma loš potez i da će dovesti svaku vladu u svim ovim državama u jako neugodnu poziciju i da će morati da sprovode dalje reforme mimo volje i bez podrške većine svojih građana", kaže Kesić ua UNA portal.

On se osvrnuo i na poruke EU da će pitanje kandidature BiH, uz ispunjavanje već pomenutih 14 uslova, biti ponovo na redu na jesen, u septembru ili prije u oktobru te pitanje koje se samo nameće, da li se zapravo čeka na oktobarske opšte izbore.

"Mislim da u suštini sada imamo više komplikacija koje nastaju. Nemojte zaboraviti da za Srbiju i Republiku Srpsku postoji dodatno opterećenje u tom procesu pridruživanja zato što je stanovništvo u velikoj mjeri proruski orijentisano, barem što se tiče ovog dijela odbijanja da se uvedu sankcije Rusiji. Politički lideri nemaju podršku za takvu EU politiku među građanima i sada uz to imamo situaciju da se gubi podrška za bilo kakvo žrtvovanje za ulazak u EU kada imate situaciju da se ulazi na osnovu politike, a ne na osnovu ispunjavanja kriterijuma", kaže naš sagovornik.

Dodaje da tako imamo faktor koji sam od sebe postaje prepreka za Republiku Srpsku i Srbiju.

"A to je mišljenje i stavovi javnog mnjenja i velikog dijela populacije koji su potpuno protiv uvođenja sankcija Rusiji, a sa druge strane onda imamo izbore u BiH. Tako da za vrijeme izbora je vrlo teško tražiti od građana da se žrtvuju, pogotovo kada je ogromna ekonomska i globalna kriza, da još više žrtvuju svoje slobode, da žrtvuju neke ekonomske interese i da na neki način slijede kriterijume koji u suštini rasturaju Dejtonski sporazum", kaže Kesić.

Prema riječima našeg sagovornika, građani Republike Srpske nisu spremni da se žrtvuju po svaku cijenu kako bi bili dio EU i da će i za Srbiju i za RS biti problem ubijediti građane da Zapad narodima Zapadnog Balkana ipak nudi nešto dobro.

"Mnogi od tih kriterijuma koje postavlja EU bi jačali veću tendenciju za centralizacijom BiH nego što sada imamo i ne možemo da očekujemo da bi građani RS to prihvatili. A pogotovo kada već imamo tu krizu oko borbe da li bi zajednička država BiH trebalo da bude visokocentralizovana država ili ono što izvorni Dejtonski sporazum garantuje, a to je visokodecentralizovana država," kaže Kesić u razgovoru za UNU.

U tom kontekstu, dodaje on, možemo da govorimo da će možda biti najveći izazov za Srbiju i Republiku Srpsku ubjeđivati građane da ipak EU i Zapad žele njima nešto dobro, da sve što se odlučuje od strane Brisela nije političko odlučivanje nego da postoje neki jasno definisani kriterijumi i da mogu da ih ubijede da se ova priča privodi kraju odnosno da se uspješno završi put ka članstvu u EU.

Šablon članstva po sistemu stepenica

"Postoje dvije tendencije političkih lidera EU. Prva tendencija je da se cijeli ovaj proces do kraja odlaže, da se odugovlači, da se stalno mijenjaju kriterijumi ili dodaju politički uslovi koji bi produživali cijeli proces i druga - jednostavno da se izgradi neka nova struktura za članstvo u EU. To je najskorije iznio predsjednik Francuske Emanuel Makron koji je govorio o članstvu na nekoliko nivoa u EU. Prvi stub bi bili oni koji imaju punopravno članstvo i koji u suštini odlučuju, onda bi drugi bili oni drugorazredni članovi čiji bi glas bio možda malo manje vrijedniji", kaže Kesić i dodaje:

"Treća stepenica bi bila za zemlje koje su poput zemalja na Zapadnom Balkanu koje već sprovode reforme u različitim fazama i ispunjavaju kriterijume i onda neka četvrta kategorija za sve države poput Moldavije, Gruzije i Ukrajine koje treba politički da se na neki način uključe u zajedničku Evropu, ali bez opterećenja i obaveza sadašnjih članova EU koji apsolutno imaju problem sa sopstvenim građanima koji nisu za takvo proširenje i nemaju većinsku podršku da bi EU trebalo da se širi bez kraja".

Nova slovenačka vlada Roberta Goloba govori da će vršiti neku vrstu pritiska u ime Zapadnog Balkana na EU. Slovenija je odbijala, kažu dobroobavješteni izvori u Briselu, da stavi potpis na odobrenje ukrajinske kandidature bez da se stavi klauzula ili bar neka rečenica o kandidaturi BiH. Hrvatskog premijera Zorana Milanovića je takva odluka EU baš razljutila i oštro je reagovao na nedodijeljivanje statusa kandidata BiH, a sada imamo i "Otvoreni Balkan".

Naš sagovornik odgovara i na pitanje postoji li neka alternativa tom putu ka EU. Dok su balkanske zemlje u čekaonici, da li mogu da nađu neko druge rješenje koje bi im pomoglo da nastave na putu kojim su krenuli i da samostalno traže rješenja za bolju budućnost?

"Sve ove zemlje su dio Evrope. Ne treba neko članstvo u nekoj EU da bi se potvrdila geografska činjenica da ovo jeste dio Evrope, i to što EU nema način da završi projekat da se cijela Evropa ujedini, to nije problem država Zapadnog Balkana, to je problem EU i pitanje kapaciteta i snage. Mi jesmo dio Evrope, da li se to dopada nekome u Briselu ili Parizu nije bitno", kaže Kesić i nastavlja:

"Od samog početka kada su već jednom odložili rokove i kada su već dodali uslove, pogotovo političke uslove prema Srbiji, odmah je bilo jasno da ne može samo da se gradi put koji vodi samo prema članstvu u EU i da nema bilo kakvu alternativu ili neki rezervni plan. Bilo bi neodgovorno da se ne gradi neki drugi plan", zaključio je šef Predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu Obrad Kesić u razgovoru za UNU.