UNA INTERVJU, Fadil Novalić: Sva odgovornost za inflaciju je na entitetima

Ograničenje marži na osnovne životne namirnice i gorivo koje smo dogovorili zajednički za oba entiteta ostaje do daljnjeg na snazi, kaže u intervjuu za UNA portal Fadil Novalić, premijer Federacije Bosne i Hercegovine.

On tvrdi da je prošla godina bila najuspješnija kada je riječ o bruto domaćem proizvodu, izvozu i javnim prihodima, energetici, ekonomiji, inflaciji, robnim rezervama, te hidropotencijalima. 

Premijer Federacije  za naš portal govori i o tome da je sva odgovornost na entitetima kada je u pitanju ekonomska kriza i rastuća inflacija, te da entiteti čine sve što mogu da pomognu građanima. Međutim, dodaje naš sagovornik, mnogo toga ovisi i od institucija BiH, odnosno nivoa države, kada je u pitanju stopa PDV-a, akcize...

Možete li, osvrćući se na prošlu godinu, ocijeniti kako je politička kriza uticala na rad Vlade? Koliko ste zadovoljni učinjenim, obzirom da se do samog kraja nije znalo hoće li i Budžet za 2022. godinu proći?

Već je daleko iza nas 2021. godina, pa skoro i zaboravljena pod novim izazovima ove 2022. godine. Srećom, pandemija je barem usporila, iako dobijamo zabrinjavajuće podatke iz svijeta o broju novozaraženih, ali nas je sve opteretila nova kriza izazvana ratom u Ukrajini, na koju ne možemo uticati, kao što nismo mogli ni na dešavanja u pandemiji. Zato smo ovogodišnji budžet usmjerili apsolutno u pravcu ublažavanja globalne inflacije, odnosno poskupljenja koja predstavljaju najteži udar za naše građane.

Ovogodišnji Budžet Federacije BiH od 5,6 milijardi KM, zahvaljujući našoj fiskalnoj politici i domaćinskim upravljanjem javnim novcem najveći je u historiji FBiH. To su nam omogućila pozitivna kretanja makroekonomskih indikatora, otpornost naše privrede i ekonomske mjere koje je Vlada u 2020. i 2021. godini donosila i provodila.

Za Federaciju je prošla godina bila najuspješnija ikada kada su u pitanju bruto domaći proizvod, izvoz i javni prihodi. Ekonomski je bolja nego 2019, koja je bila predpandemijska. Imali smo sreću da su poreski prihodi rasli, a oni su odraz stanja ekonomije – proizvodnje, prodaje, zaposlenosti. Uprkos pandemiji, danas smo bogatiji za više od sedam milijardi KM. 

Kada smo došli 2015. godine, zatekli smo BDP od 17,83 milijarde, a sada je on veći od 25 milijardi KM. Sve to smo iskoristili i čim je počela kriza u Ukrajini, nismo čekali ni minute, nego smo okupili sve relevantne ljude s nivoa Federacije i donijeli niz novih mjera kojima pomažemo direktno građanima s budžetskim novcem da lakše podnesu posljedice inflacije, čije je rješavanje jedan od najvećih prioriteta moje Vlade u ovoj godini.  

Imaju li građani Federacije BiH razloga da strahuju obzirom da je inflacija prešla dvocifren broj, da je plin poskupio 40 posto, nema peleta, drva, izvozimo drveta previše, a građani strahuju od jeseni?

Nažalost, BiH nije u mogućnosti da se protiv ekonomske krize bori svojom monetarnom politikom, tako da je najveći teret na entitetima. Ipak, entiteti ne mogu vući poteze koji će narušiti unutrašnje tržište, tako da je bitno da jedni druge pratimo, budemo sinhronizovani u odlukama i mjerama za ublažavanje posljedica poskupljenja, ali mnogo toga za građane zavisi od odluka sa nivoa države BiH. Tamo se odlučuje o PDV-u, akcizama i eventualnim promjenama, ukidanjima. Entiteti nemaju tu uticaja. 

Mogu reći da lično podržavam sve poteze koje državne vlasti mogu povući kako bi olakšali život našim građanima, kao što je na primjer privremena suspenzija akciza na gorivo po uzoru na mnoge evropske države. S naše strane činimo sve što možemo. Nastavili smo sa ograničavanjem marži glavnih proizvoda i naftnih derivata. Na stabilizaciji radimo konstantno, osiguravajući direktne podrške građanima iz budžeta, povećanje plata, penzija, naknada boračkim i socijalnim kategorijama. Ulažemo više nego ikada u poljoprivredu, jačamo naše robne rezerve i pružamo podršku penzionerima, djeci koja dolaze iz porodica slabijeg imovinskog stanja, roditeljima koji moraju isključivo da brinu o svojoj djeci. 

Donijeli smo zakone o materijalnoj podršci porodicama s djecom, zatim o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, te brojne podrške mladima. Pravo na dječiji dodatak od 103 KM imat će djeca iz socijalnog ugroženih porodica svakog mjeseca do svoje 18. godine. Za mlade, između ostaloga upravo ovih dana iz federalnog budžeta izdvajamo 15 miliona KM, a još 15 miliona osigurava naša Union banka za povoljne stambene kredite mladima u Federaciji. U ovoj godini smo 61 milion KM predvidjeli za zapošljavanja putem dva programa Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Novi Zakon o PIO kojeg su penzioneri čekali 20 godina konačno je postavio pravedan bodovni sistem. Zahvaljujući stanju naše ekonomije i Zakonu o PIO-u, u maju su isplaćene uvećane penzije, a na to će naredno povećanje doći sad u junu, što će ukupno biti 11 posto za ovu godinu. 

Na našu inicijativu je prije nekoliko dana Vijeće ministara zabranilo izvoz peleta i ogrijevnog drveta. Mi ćemo i u ovom dijelu u saradnji sa Federalnom inspekcijom sprovesti akciju provjere cijena i sprovođenja odluke o zabrani izvoza. Naime, nadavna analiza je utvrdila da na tržištu postoji manipulacija sa cijenama te da su one neopravdano visoke. 

U budžetu za 2022. godinu smo za naše poljoprivrednike predvidjeli rekordnih 106 miliona KM i to je povećanje za 22 posto u odnosu na 2021. godinu. A, ukupna sredstava za poljoprivredu kada se saberu i općinski, kantonalni i federalni nivoi ove godine prelaze 160 miliona KM. Za podršku ekonomskoj stabilnosti i strukturne reforme važne za rješavanje životnih pitanja građana izdvojili smo 239 miliona KM na kantone, općine i gradove i ove godine. Već više od godinu imamo na snazi odluku o neposrednoj kontroli cijena za 17 grupa egzistencijalnih proizvoda, prema kojoj je marža ograničena u procentualnom iznosu na dan 31. decembar 2020.

Sjećate se da smo se i na sastanku sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH i premijerom Republike Srpske sporazumjeli da će mjere koje se tiču ograničenja marži za osnovne životne namirnice i gorivo, a koje su harmonizovane između RS i FBiH, ostati do daljnjeg. 

Dakle, nastavljamo štititi građane od enormnih poskupljenja, posebno u oblasti poljoprivrede i energetike, gdje je uz cijene hrane najveći inflatorni pritisak i poremećaj u lancu snabdijevanja. Naše inspekcije pojačano vrše kontrole provođenja odluka Vlade Federacije i imamo podatak iz Federalne uprave inspekcija da su od početka ove godine do sredine juna izdali 1.128 prekršajnih naloga sa ukupnom kaznom od skoro million maraka. Vlada je nedavno zadužila radnu grupu da u roku od 15 dana predlože program pomoći ciljanim kategorijama stanovništva koje su posebno pogođene inflatornim kretanjima.

Šta je s Robnim rezervama, zašto su skladišta prazna, koliko bi to ublažilo finansijski udar na građane, obzirom da cijene osnovnih životnih namirnica konstantno rastu?

U ovogodišnjem budžetu Federacije za federalne robne rezerve Vlada FBiH je izdvojila deset puta više nego ranijih godina. Umjesto dva dali smo 20 miliona KM.  Kroz isporuku 1,4 miliona litara plavog dizela iz naših rezervi svaki registrovani poljoprivredni proizvođač dobio je 50 litara dizela po hektaru. U našim skladištima u FBiH imamo dovoljno žitarica.

Premijer Republike Srpske gospodin Višković i ja smo razgovarali o tome kako da povećamo našu nezavisnost od uvoza hrane i podržimo 5-6 proizvoda koji su ključni za nas, poput pšenice, mesa, uljarica, itd. Nešto slično već radimo sa mlijekom i to se ispostavilo kao dobra mjera.

S druge strane, činimo sve da održimo našu energetsku nezavisnost kroz očuvanje i jačanje proizvodnje električne energije. I imamo je dovoljno da možemo ispuniti obećanje građanima da neće biti poskupljenja struje za domaćinstva. Na naftu i plin ne možemo uticati i zato tu očekujemo da ćemo uskoro moći pristupiti projektu izgradnje Južne interkonekcije koji je alternativa ruskom gasu. U Blažuju smo počeli rekonstrukciju naftnih terminala, kapaciteta 42 miliona litara. Očekujemo da i u Kladnju što prije dobijemo jedno skladište gasa, kao i u sklopu Terminala u Pločama gdje bismo izgradili skladište za ukapljeni gas. A u planu su i skladišta u Bihaću i Mostaru.  Jedino na taj način možemo osigurati zalihe gasa i goriva.

Vrlo brzo će na dnevnom redu Vlade Federacije BiH biti razmatran i Prijedlog zakona o obnovljivim izvorima energije koji smo pripremili u saradnju s našim partnerima iz međunarodne zajednice.

Šta će u konačnici biti s rudnicima kako će se restruktuirati, evo plaće rudarima su povećane, šta slijedi?

Prije nekih mjesec dana potpisan je Kolektivni ugovor. Sretan sam da su s njim rudari zadovoljni i da smo ispunili obećanje prema njima. Plate su im povećane za 230 maraka, što je bio prijedlog resornog ministra Džindića i mene. Socijalni dijalog se nastavlja kako bi na vrijeme pripremili i kolektivni ugovor za narednu godinu. Rudari su kategorija ovog društva koja uvijek mora imati najveću moguću podršku. Sve što smo obećali rudarima iz Koncerna “Elektorprivrede BiH”, ispunjavamo u rokovima.

Za uvezivanje radnog staža za neuplaćene doprinose za PIO rudarima smo isplatili već višemilionske iznose i taj proces ispunjavamo u skladu sa zajedničkim dogovorima. Ministar Džindić radi dobro svoj posao i Ministarstvo energije, industrije i rudarstva, Sindikati rudnika i Elektroprivreda predano rade i na ispunjenju daljih ciljeva po pitanju prestrukturiranja u rudnicima, gdje se iznalaze najbolja rješenja za zbrinjavanje radnika koji u tom procesu budu višak. Uporedo s tim, realizuju se i dogovori koji će osigurati nastavak investicionih ulaganja.

Šta je sa TE Blokom 7, hoće li biti nastavljena njegova izgradnja, kako riješiti probleme?

Za Blok 7 smo zamolili Brisel da se uključi u arbitriranje i servisiranje tog slučaja između nas i Kine. To je sada za nas pravno pitanje.

Također, Parlament Federacije je dao saglasnost za izgradnju Bloka 7 i jedino Parlament može donositi eventualne dalje odluke u vezi s tim projektom.

Vlada je još prošlog augusta donijela odluku o gradnji HE u gornijem toku Neretve, Bjelimići, Glavatičevo, kako će ova odluka uticati na okoliš i život građana Konjica? Šta je sa tom odlukom u konačnici?

Vlada je zadužila “Elektroprivredu BiH” da razvija projekte na gradnji proizvodnih elektroenergetskih objekata na gornjem toku rijeke Neretve, a to su općina Konjic, područje Bjelimića i Glavatičeva. Međutim, odluka o gradnji ne uzima u obzir kako će projekti uticati na okoliš, već se to mora učiniti kroz dokument Procjene uticaja projekta na okoliš. 

Okolinskom dozvolom koju izdaje Federalno ministarstvo okoliša i turizma, uređuje se dio koji kaže da moraju biti ispunjene sve obaveze koje treba ispuniti investitor kako bi projekat bio prihvatljiv sa okolinskog aspekta.

Šta se dešava sa izgradnom HE Ulog, koja je bila obustavljena, ali je  ponovo  započela izgradnja? Geolozi kažu da je to bomba iznad Konjica. Da li je Vlada FBiH razgovarala sa Vladom RS o ovome?

Vlada je federalna ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva te okoliša i turizma zadužila da nastave s aktivnostima zaštite interesa FBiH od posljedica izgradnje HE Ulog i sedam malih hidroelektrana, koji čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva. 

U sve su radi zaštite javnog dobra uključeni i Federalno pravobranilaštvo te Agencija za vodno područje Jadranskog mora i mi čekamo da Vlada dobije njihova mišljenja o načinu i mogućnostima za pravnu zaštitu. 

Kako se proces "Respiratorima" odrazio na rad Vlade, i kako će to uopće u konačnici uticati na SDA?

Proces je u toku i razumjet ćete da o tome ne mogu reći ništa do pravosnažnog okončanja. 

Šta je sa zakonima o doprinosima i porezu na lični dohodak, šta će se desiti s tim zakonom u kojoj je fazi i kako će to uticati na, ionako, prazne džepove građana FBiH?

U fokusu moje reformske agende još otkako sam došao 2015. bile su najteže reforme: radnog, boračkog, penzionog i socijalnog zakonodavstva. Ostala su u prioritetu ta dva fiskalna zakona. Federalna vlada predano je radila na zakonu o dohotku i doprinosima i oni su zajedno sa zakonom o minimalnom primanju i dalje u vrhu naše agende. Očekujemo da ih Parlament Federacije BiH usvoji konačno, jer prijedlozi dva fiskalna zakona odavno su tamo na čekanju. 

S njima ćemo stvoriti pretpostavke za još veći rast najniže plate bez štetnih posljedica za privredu i zaposlenost. Depolitizovali smo ovo pitanje i stavili u ekonomski okvir. Donošenje ovako važnih reformskih zakona u svakom društvu iziskuje inkluzivni dijalog. Mi o ovome razgovaramo sa svim ključnim partnerima – sindikatima, poslodavcima, stručnjacima 

Ovi zakoni su nam potrebni za modernizaciju naše ekonomije i rasterećenje privrednika, a kada ih rasteretimo onda će poslodavci lakše moći da rade na osavremenjivanju proizvodnih procesa.  Jer, trebaju nam nove mašine, novi proizvodi, širenje tržišta, više radnika, duple smjene.  Sve to će, naravno, dovesti do bitno većih plata i to nam je u suštinskom interesu. S naše strane osiguravamo da i ovi kao i sva druga zakonska rješenja u fokusu imaju interes građana-radnika i prosperitet Federacije, a samim tim i BiH.