UNA intervju, Daniel Serwer: BiH je kao vožnja biciklom, ako se ne kreće naprijed onda propada 

Profesor vašingtonskog Univerziteta Johns Hopkins Daniel Serwer u intervjuu za UNU upozorava da Balkan stagnira, što je samo po sebi loše, ali i nije najgora opcija koja se može dogoditi. 

"Zakon bicikla"

"Region Balkana stagnira. Zaustavljeni su razgovori. Izborna reforma u Bosni i Hercegovini je mrtvo slovo na papiru. Ni na vidiku nema normalizacije odnosa Beograda i Prištine. Beograd, nakon što je obećao promjene u politici prema Ukrajini, i dalje je na strani Rusije. Crna Gora ima novu prelaznu vladu čiji je mandat priprema za izbore naredne godine. Bugarska blokira pregovore o pristupanju EU sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom. Ali moglo je biti i gore", pojašnjava Serwer.

Ovaj američki profesor smatra da na Balkanu, a posebno u BiH prevladava "zakon bicikla", koji podrazumijeva da ako se stvari ne kreću, onda je ravnoteža sve teža i kolaps je vjerojatniji. 

"Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik mogao bi prestati da malo po malo oduzima suverenitet Sarajeva. Mogao bi da krene da napravi neki veliki potez, a poput zauzimanja Brčkog. Bitan je to dio teritorije BiH, koji je manje-više autonoman grad, ali ujedno i povezuje dva krila Republike Srpske. S druge strane hrvatski nacionalisti u BiH mogli bi pokušati da konstituišu svoj entitet i povuku se iz institucija zemlje", kazao je Serwer. 

Dodao je da stanje ništa nije bolje na cijelom zapadnom Balkanu. 

"Nemiri u Sjevernoj Makedoniji mogli bi srušiti reformski nastrojenu, pro-EU vladu, pa čak i ubrzati međuetnički sukob. Srbija bi mogla da pokuša da kopira rusku strategiju, navodeći tvrdnje o genocidu nad Srbima na sjeveru Kosova kao opravdanje za vojni potez na rijeku Ibar", istakao je Serwer. 

Dodao je da kao upozorenje trebala je poslužiti mobilizacija vojske Beograda kao odgovor na prepirku oko registarskih tablica od prije nekoliko mjeseci, a da se i ne spominje značajno raspoređivanje snaga duž granice s Kosovom. 

"Tužno je reći, ideja o Evropi, onoj cjelovitoj i slobodnoj umire, ali ne samo u Ukrajini. Na Balkanu postoje zemlje koje su zaista posvećene liberalno-demokratskoj, evropskoj budućnosti, a neke nisu. Pod današnjim Aleksandrom Vučićem Srbija to nije. Nije ni Bosna i Hercegovina, čije se etničke nacionalističke političke stranke protive jednoj osobi/jednom glasu. Crna Gora je na ogradi, uglavnom zbog rusofilskih, prosrpskih političkih partija i Srpske pravoslavne crkve, koje su u posljednje vrijeme dobile veliku pažnju. Makedonija i Albanija žele da se kreću u evropskom pravcu. Upravo bugarski etnički nacionalizam, koji negira postojanje makedonskog identiteta, stvara probleme", pojašnjava Serwer.

Liberalna demokratija na Balkanu 

Odgovarajući na pitanje o mogućnostima unaprjeđenja stanja u regionu, Serwer kaže da popravljanje stvari će zahtijevati usaglašene evropske i američke napore da se zagovara liberalna demokratija na Balkanu. 

"Nema razloga da Bosna i Hercegovina ima tročlano predsjedništvo i tročlano sve ostalo više od 25 godina nakon rata. I to tročlano nešto što su etnički nacionalisti počinili na njenoj teritoriji. To je ustavno, a ne izborno pitanje", smatra Serwer. 

Ističe da Crnoj Gori je potrebna vlada koja može ponovo preuzeti vodstvo u guranju implementacije zahtjeva EU. 

"Bugarska treba da odustane od opstrukcije pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Bit će dosta prilika prije nego što se oni završe da se riješe problemi jezika i identiteta", ističe Serwer.

Prema njegovim riječima, da bi se dobre stvari dešavale na Balkanu, uvijek je bilo potrebno da SAD i EU budu usklađene. 

"Sada jesu. Pošto su Trampove gluposti nestale, ozbiljni američki i evropski pregovarači ponovo su na čelu. Trenutni problem je što dizanje teškog tereta nije lako. Evropa je previše podijeljena. Pet članica EU ne priznaje Kosovo. Mađarska je naklonjena ruskim i srpskim nacionalističkim ciljevima. Hrvatska, očigledno se miješa u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine kako bi bila od koristi političkoj stranci koju kontrolira. Amerikanci pokušavaju da urade sve kako bi predsjednika i državnog sekretara natjerali da više pažnje poklone balkanskim pitanjima, koja se nažalost nalaze nisko na listi prioriteta", pojasnio je Serwer. 

Mogući sigurnosni rizici

Na pitanje o potencijalnim sigurnosnim rizicima u BiH i regionu, Serwer kaže da su rizici stvarni, čak i ako nisu neizbježni. 

"Rizici su stvarni, ali ne nužno neizbježni. NATO je vjerojatno spreman na poteze srpske vojske. Dodik je na kraćoj uzici nego nekada u prošlosti, Srbija ne želi da on krene ka nezavisnosti Republike Srpske, iz straha da ne pokvari prijatan odnos Beograda s Briselom i Vašingtonom", rekao je Serwer. 

Dodao je da je Izborni zakon u BiH još uvijek na snazi, te da ako Hrvati bojkotuju oktobarsko glasanje, to će za njih biti kontraproduktivno u smislu zastupljenosti, a moglo bi čak i ponuditi priliku za ustavnu reformu, što je zaista ono što je potrebno. 

"Vašington i Brisel su odlučili da svoju neposrednu pažnju usmjere na pitanja Bugarske i Sjeverne Makedonije. To je razumljivo, jer bi njihovo rješavanje (ili odlaganje) omogućilo i Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da nastave pregovore o pristupanju EU i daju poticaj pro-EU snagama širom Balkana. Ali to nije dovoljno. SAD i EU moraju poboljšati svoj učinak u ostvarivanju boljih diplomatskih rezultata na Balkanu u cijelosti. Ipak sam ja profesor i mogu reći da ocjena "B" nije dovoljno dobra u 21. vijeku i u stanju u kojem se nalazi Evropa i Svijet", zaključio je Serwer.