UNA intervju, Bodo Weber: Zagreb i Beograd se ponašaju u duhu `90 godina

Njemačka je definitivno identificirala zapadni Balkan, a posebno Bosnu i Hercegovinu kao politički prioritet, kazao je za UNU Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina. 

Ipak smatra da povećanje broja vojnika u misiji EUFOR-a u BiH ne znači ništa posebno. 

Zabrinutost za stabilnost BiH

"Nista se posebno ne priprema. Radi se o generalnoj zabrinutosti za stabilnost Bosne i Hercegovine u datom političkom kontekstu i nadolazećoj izbornoj kampanji. Radi se i o vraćanju Njemačke u EUFOR pod novom vladom koja je identifikovala zapadni Balkan kao svoj politicki prioritet, te je zabrinuta za stabilnost u regiji u kontekstu agresije Rusije u Ukrajini", kazao je Weber. 

Dodao je da se pod povećanjem broja vojnika u EUFOR-u radi i o ranim pripremama za Ruski veto na produženje misije EUFOR-a, a o kojem će se odlučivati u novembru pred Vijećem sigurnosti UN-a. 

Brojni analitičari predviđaju najveću političku krizu u BiH nakon ovogodišnjih izbora, Weber ističe da su ta očekivanja "apsolutno realna". 

"Agresivno djelovanje pregovarača, Čovića/HDZ-a i zvaničnika EU i SAD je saučesništvo u pregovaračkom zločinu koji su nazvali reformom izbornog zakonodavstva u BiH. Ipak ostali u manjini, odnosno predstavljaju manjinu unutar EU, dok američki pregovarači su bili zaostavština iz Trumpove administracije. Problem je što nakon tih agresivnih i opasnih pregovora, u kojima su se zvaničnici Zapada duboko uprljali i 'balkanizirali', ništa nije riješeno, dok su maksimalno antagonizirali političke odnose kako unutar EU, recimo između Zagreba, Berlina i Haaga, te između HDZ i SDA", pojasnio je Weber.

Dodao je da u isto vrijeme su zapadni pregovarači maksimalno ohrabrivali i legitimizirali nacionalističke, antidemokratske i antievropske političke agende domaćih političkih lidera i elita, sve od Čovićevih do Dodikovih secesionističkih ambicija. 

Čovićev obrnuti pristup

"Istovremeno problem izbornih reformi nije bliže rješenju. Zaboravi se u takvoj atmosferi da nije uopšte sporno da se nekad u budućnosti mora riješiti neuravnoteženost izbora člana Predsjedništva BiH u oba entiteta, kao što Čović optužuje one koji su se protivili prljavom izbornom dogovoru. Suština je u tome da HDZ BiH traži antidemokratsko rješenje, a rješenje mora biti demokratsko. Te se takvo rješenje može jedino naći u okviru širih promjena Dejtonskog ustava koji nikad nije bio zamišljen kao trajno, još manje kao dogovor koji će omogućiti funkcionalnu, još manje demokratsku državu Bosnu i Hercegovinu", naglasio je Weber.

Prema njegovim riječima, Čovićev obrnuti pristup, promjena ustavnog poretka putem izmjene izbornog sistema, zapravo ne cilja na omogućavanje ravnopravnosti svih građana BiH, niti svih Hrvata, nego formalizacije trajnje dominacije HDZ BiH nad hrvatskim biračkim korpusom. 

"Čovićev pristup također ima za cilj da se učini potreban zajednički korak s Dodikom i to u smjeru transformacije BiH u labavu uniju eniteta i kantona. S obzirom na to da su pregovori samo pogovoršali situaciju, a ohrabrili su antidemokratske političke snage, očekujem produbljivanje političke krize nakon oktobarskih izbora, počevši od HDZ-ove ponovne blokade formiranje vlasti", smatra Weber.  

Govoreći o izmjenama Izbornog zakona BiH i pokušajima HDZ-a po ovom pitanju, Weber kaže da on na ovo pitanje gleda iz perspektive međunarodne zajednice, tačnije uloge Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država. 

"Uloga koje je Zapad ili bolje reći zvanični pregovarači igrali u zadnje dvije godine, od Mostarskog sporazuma do pregovora o reformi izbornog zakona, je nažalost bila krajnje opasna i destruktivna. Ona je rezultat nepostojanja  zajedničke, strateške politike EU i Zapada prema BiH i cijeloj regijii u posljednjih 15 godina. Politika lažnih ustupaka na putu EU integracija, koja je jedina omogucila 'napredak', dok je učvrstila antievropsku i antidemokratsku vladavinu etnonacionalističkih elita, eskalirala je nakon produbljivanja krize na Zapadu 2015. i 2016. godine. Praksa lažnih kompromisa s bh. poglavicama eskalirala je u prelazak zvaničnih pregovarača na 'tamnu stranu'. De facto savezništvo sa elitama koji podrivaju put u EU i put reformi", naglasio je Weber.

Dodao je da se radilo o pregovorima po mjeri nacionalističkih ideologija, a koji bi vodili do produbljivanje etnoteritorijalnih podjela u BiH, te u nastavku ka "krvavom raspadu države Bosne i Hercegovine". 

Krvavi raspad BiH

"Krvavi raspad BiH bi, naravno, ponovo 'zapalio' cijeli region. Kao i u slučaju pregovora oko razmjene teritorija između Kosova i Srbije, radi se o samovoljnom djelovanja EU zvaničnika, bez pokrića i koordinacije sa drzavama članicama EU, izuzev manje liberalnih članica EU poput Mađarske, te Hrvatske koja ostaje tragično zarobljena u ulozi produžene ruke i glasnogovornika HDZ BiH i Dragana Čovića unutar EU. U tom smislu je veliko olakšanje kako za BiH, tako za EU odnosno Zapad da su ti agresivni pregovarački napori na kraju krajeva propali", poručio je Weber.   

Na pitanje o organiziranju sastanka između Zorana Milanovića, Aleksandra Vučića i Redžepa Tajipa Erdogana, Weber kaže da ne vjeruje da je takav format moguć.  
 
"Niti, vjerujem da će se to desiti, niti bi trebalo, s obzirom na politiku susjeda miješanja u unutrašnje odnose u BiH, a prije svega od strane zvaničnog Zagreba i Beograda. Nažalost moram reći da se Zagreb i Beograd danas ponašaju u duhu 1990-ih godina. Politički avanturizam i opasnu transformaciju koju je predsjednik Hrvatske doživio od kad je stigao na Pantovčak teško je shvatiti kao dobronamjernu prema BiH, a tako isto i eventualnu ulogu autokratske transformacije Turske pod vladavinom Erdogana", naglasio je Weber. 

Zagreb i Beograd danas ponašaju u duhu 1990-ih godinaGovoreći o ratu u Ukrajini i eventualnom prenošenju te krize na teritoriju BiH, Weber ističe da postoji potencijal i strategija kojom bi se to moglo ostvariti. 

"Predsjednik Rusije Vladimir Putin zbog dugogodišnjeg saveza sa Dodikom, a koji nikome ne služi sem njima dvojici, a najmanje RS i građanima entiteta, ima potencijalnu opciju da otvori drugi front ka EU, Zapadu i to naravno u Bosni i Hercegovini. Mada nisam siguran da se Putin, kao i u samoj Ukrajini, nije preračunao što se te opcije tiče. Jednostavnim zatvaranjem zračnog prostora Evropske unije, Moskva je sebi zatvorila mogućnost da se jednog dana u RS pojave 'zeleni momci', kao što je to bilo 2014. godine na Krimu", zaključio je Weber.