UNA INTERVJU / Andrew Jewell: MMF spreman da razgovara s vlastima BiH!

Jedan od razloga zašto je inflacija u BiH viša u odnosu na medijanu inflacije u Euro zoni jeste što hrana zauzima relativno velik udio (jednu trećinu) u potrošačkoj korpi

19.11.2022. 10:17
  • Podijeli:
andrew_jewell - mmf -1668678502216.webp Foto: MMF

Gotovo po automatizmu ekonomska kriza svaki dan sve više uzima maha u Bosni i Hercegovini. Svjedoci smo poskupljenja koja idu u nebo, a konkretne akcije vlasti prema najranjivijim kategorijama stanovništva nema.

Iz MMF-a najavljuju da su spremni razgovarati s vlastima u BiH, te upozoravaju da će naredne godine rast ekonomije u BiH pasti na oko dva posto. Tim povodom razgovarali smo s rezidentnim predstavnikom MMF-a u BiH Andrewom Jewellom.

Posebno je naglasio da je potrebno da vlasti smanje javnu potrošnju.

Kako generalno vidite situaciju u BiH?

"Bosna i Hercegovina, kao i druge zemlje, je pogođena efektima usporavanja globalne ekonomije i ruske invazije na Ukrajinu. Period pred nama će biti izazovan za BiH. Ekonomije usporava širom Evrope a inflacija pokazuje male znakove smanjenja. Projekcije MMF-a ukazuju da će u 2023. godini zbog rizika usljed prelijevanja efekata rata u Ukrajini i slabosti globalne ekonomije, rast ekonomije u BiH pasti na oko 2%. Iako projiciramo da će u narednoj godini doći do pada inflacije u BiH, ona će ipak i dalje ostati visoka u odnosu na prethodne godine, što će dovesti do smanjenja kupovne moći stanovništva i što će uzrokovati ozbiljne poteškoće siromašnim kategorijama. U tom kontekstu, smatramo da je od izuzetne važnosti da vlasti Bosne i Hercegovine usmjere fisklanu pomoć najranjivijim kategorijama, te da u isto vrijeme provode reforme koje će ubrzati rast i učiniti ekonomiju otpornijom".

Svjedoci smo pisanja da je inflacija u BiH jedna od najvećih u regionu, ako ne i najveća? Kako stojimo kada je u pitanju Evropa?

"Godišnja inflacija je u BiH u septembru 2022. iznosila 17.3%. Poređenja radi, inflacija u zemljama Euro zone varira od 6.2% u Francuskoj do 24.1% u Estoniji, a medijana stope inflacije je 10.6%. Jedan od razloga zašto je inflacija u Bosni i Hercegovina viša u odnosu na medijanu inflacije u Euro zoni jeste što hrana zauzima relativno velik udio (jednu trećinu) u potrošačkoj korpi roba koje se koristi za mjerenje ukupne inflacije. Dakle, značajan uticaj na ukupnu inflaciju imamo u situacijama kada dolazi do ubrzavanja inflacije prehrambenih proizvoda".

Kakva su predviđanja koliko će potrajati inflacija i generalno kakve se cijene osnovnih životnih namirnica očekuju?

"Nedavno objavljene najnovije projekcije MMF-a pokazuju da će inflacija u BiH u 2023. usporiti na 4.5% te 3.5% u 2024. godini. Takođe, projiciramo i smanjenje inflacije prehrambenih proizvoda u narednoj godini. Međutim, postoji značajna doza neizvjesnosti u pogledu ovih predviđanja jer mnogo toga će ovisiti od razvoja situacije u Ukrajini. Misija MMF-a će posjetiti BiH krajem novembra i ažurirat će ove projekcije".  

Mnogi ekonomisti u BiH smatraju da je inflacija u našu zemlju "uvezena", odnosno da nije produkt domaćih vlasti? Ima li istine u tome?

"Da, svakako. Inflaciju u Bosni i Hercegovini uglavnom generišu više cijene hrane i transporta. Ruska invazija na Ukrajinu, klimatski šokovi, regionalni konflikti i pandemija su doveli do poremećaje u proizvodnji i distribuciji hrane, uzrokujući globalni rast cijena prehrambenih proizvoda. U međuvremenu, rast cijena transporta u BiH je refleksija većih cijena energeneta na globalnom nivou, posebno cijena goriva i prirodnog gasa".

Da li je zbog ove situacije potrebno neko novo zaduživanje kod MMF-a?

"MMF je spreman da se angažuje i razgovara sa vlastima Bosne i Hercegovine u pogledu mogućeg novog programa ukoliko vlasti ponovo iskažu svoje opredjeljenje za reforme. Generalno, programi MMF-a  obezbjeđuju finansijska sredstva po povoljnim uslovima, uspostavljaju temelje za brži i inkluzivniji rast i mogu pomoći u rješavanju socijalnih problema poput krize izazvane rastom troškova života".

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()