Zatvorenici sami sebe oslobađaju: Put slobode u BiH počiva na markama

Kazne zatvora u trajanju do godinu dana u Bosni i Hercegovini moguće je platiti.

Cijena je po danu 100 ili 50 KM, u zavisnosti o kojem dijelu zemlje je riječ.

Prema Krivičnom zakonu BiH jedan dan slobode košta 100 KM, dok se ostali krivični zakoni po entitetima razlikuju. Ista situacija je i u Brčko Distriktu - sto maraka po danu, ako hoćete na slobodu.

U Republici Srpskoj dan slobode košta 50 KM.

Sud može dozvoliti osuđenom da kaznu plati i u ratama, ali rok isplate ne može biti duži od jedne godine. Takođe, ako kazna ne bude isplaćena, sud osuđenog ponovo vraća u zatvor. Kad se kazna isplati, izvršenje kazne zatvora se obustavlja.

Na nivou Federacije BiH odredbe su kao i one na državnom nivou.

Ko ima pravo da plati slobodu?

Prema zakonima, pravo da kupe slobodu imaju oni osuđenici kojima se izriču kazne zatvora do godinu dana, a takve kazne slijede onima za lakše tjelesne povrede, za manje krađe, krivična djela u saobraćaju, ugrožavanje sigurnosti isl.

Zanimljivo je da država (zatvor) ima troškove za svaki proveden dan nekog zatvorenika u zatvoru, koji košta po osobi oko 30 evra, pa ukoliko taj zatvorenik kupi slobodu plativši je 100 KM, država još može i da zaradi.

Advokat i pravnik iz Banjaluke Aleksandar Jokić kaže za portal UNA da ovakvo zakonsko rješenje stvara dosta polemike, te da kratkotrajne kazne ionako ne vode resocijalizaciji.

"Kada je u pitanju opravdanost ovakvog rješenja, moram reći da je ono stvaralo i stvara dosta polemika. Iako Krivični zakonik propisuje da se kratkotrajne kazne zatvora (do 6 mjeseci) jako rijetko i izuzetno izriču. Međutim, praksa je ukazivala na nedovoljnu primjenu ove odredbe, te je bilo potrebno na određeni način intervenisati. Trenutno rješenje nam to i dokazuje. Iskreno, smatram da se kratkotrajnim zatvorskim kaznama ne postiže  resocijalizacija, već naprotiv, te je bilo koji vid izbjegavanja ovih kazni bolje rješenje za društvo u cjelini", kaže Jokić za UNU.

Dodaje da o iznosu koji je ekvivalent jednog dana zatvora će uvijek biti diskusija i to je poželjno, te je za očekivati da se on mijenja vremenom.

Najviše bure u javnosti izazvao je slučaj osuđenog nastavnika fizičkog vaspitanja iz Sarajeva, koji je optužen za bludne radnje, ali nije služio zatvorsku kaznu, već ju je kupio.

Prošle godine 119 lica u BiH je kaznu zatvora zamijenilo novčanom kaznom, a 130 lica zamijenilo je zatvorske kazne radom za opšte dobro na slobodi.

U Bosni i Hercegovini navikli da kupujemo, pa i slobodu. Ovakav vid otkupa kazne u susjdenim državama ne postoji. Zog toga nisu strani slučajevi da neko naprimer iz Hrvatske otkupi slobodu u BiH.

Jedan od onih koji je zatvorsku kaznu zamijenio novčanom je Mirsad Zulić koji je u Hrvatskoj živio pedeset godina i za kojim je izdan nalog za hapšenje. Nikada se nije odrekao BiH državljanstva. U Hrvatskoj je 2018. godine osuđen na jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog utaje poreza. Zahvaljujući državljanstvu, kaznu je prenio u rodnu Bosnu i Hercegovinu gdje ju je otkupio za 36.500 KM i tako izbjegao zatvor, kako je ranije objavio CIN BiH.