Svjetska banka poboljšala prognozu rasta BiH na 4 posto

Svjetska banka priopćila je kako očekuje da će se ekonomski rast Bosne i Hercegovine porasti za 4 posto u 2022. godini, poboljšavajući prognozu od 2,7 posto u svojem ranijem outlooku.

"Pandemija, rusko-ukrajinski rat, i stalne unutrašnje političke napetosti nanijeli su značajan trošak bh. ekonomiji. Kao rezultat toga, malo je vjerovatno kako će BiH sustići nivoe rasta predviđene prije pandemije. Provedba strukturnih reformi ostaje usporena zbog političkih trvenja, pritisaka čestih izbora, korupcije koja prožima sve nivoe društva i rascjepkanosti odgovornosti između dva entiteta i kantona. Zbog slabih izgleda za dobrobit, bh. je izložena jednoj od najvećih stopa iseljavanja na zapadnom Balkanu", konstatuje Svjetska banka u danas objavljenom izvještaju.

Realni BDP porastao je za 7,5 posto 2021., a snažna ekonomska aktivnost nastavljena je u prvoj polovici 2022. s realnim rastom proizvodnje od 5,9 posto (yoy), te investicijama koje su porasle 24 posto, dok je privatna potrošnja ostala robusna, podržana doznakama i kreditnim rastom.

Inflacija je tokom godine skočila na 12,3 posto u periodu januar-juli 2022. u usporedbi s 0,4 posto tokom istog razdoblja poršle godine, slabeći realni raspoloživi dohodak.

"Realni BDP trebao bi usporiti na 4,0 posto u 2022. jer se rast privatne potrošnje prepoloviti zbog slabljenja realnog raspoloživog dohotka. Gledano
srednjoročno, stvarni rast će dosegnuti 3,2 posto do 2024. godine uglavnom potaknut privatnom potrošnjom potpomognutom doznakama i sve jačim tržištem rada. Ulaganje u energetiku i infrastrukturu (vjetrenjače, Koridor Vc, itd.) će dodatno stimulirati rast, iako ne u istoj mjeri kao i 2021. i 2022. Postepeno ukidanje predizborne potrošnje i jednokratni izdaci kao odgovor na cjenovni šok će biti djelomično nadoknađeni višim kamatama. Međutim, povratak na fiskalni suficit očekuje se tek 2024.", navodi se u izvještaju.

Dodaje se da s obziro na to da inflacijski pritisci traju duže nego što se u početku očekivalo Svjetska banka projicira inflaciju u BiH na blizu 11 posto u 2022., a stabiliziranje na stope viđene prije pandemije tek u razdoblju 2023.-24.

Svjetska banka, međutim, navodi da negativni rizici dominiraju izgledima. Dugotrajne posljedice rata u Ukrajini mogle imati negativan utjecaj na agregatnu potražnju kroz smanjeno povjerenje potrošača i poduzeća. Nadalje, neizvjesnosti vezane uz rat i sankcije mogu usporiti oporavak EU, negativno utječući na potražnju za izvoz BiH, osim energije. Nepovoljna kretanja na tržištu rada širom EU bi također mogla ograničiti priljev doznaka (oko 8 posto BDP-a), koje pdoržavaju privatnu potrošnju. Konačno, geopolitički rizici mogli bi dodatno pogoršati domaća politička trvenja s negativnim posljedicama za prijeko potrebne poticanje strukturnih reformi.

"Unatoč rastu stvarnog dohotka od oko 3 posto godišnje od 2015., BDP po glavi stanovnika ostao je na jednoj trećini prosjeka EU27. Brža konvergencija prema EU27 prosjeku će biti teško postignuta s niskim stopama ulaganja u zemlji i modelom rasta koji se oslanja na privatnu potrošnju", zaključuje između ostalog Svjetska banka.