Spriječiti rušenje centrale na Hisetima: Ona je dio svjetske, a ne samo historije BiH

Početkom mjeseca u centru Sarajeva izbjegnuta tragedija kada se urušio dio zgrade električne centrale Hiseta. Uzimajući u obzir da se zgrada nalazi odmah uz glavnu saobraćajnicu, tramvajske šine i pješački prolaz te da je decenijama zapuštena i u ruševnom stanju, prava je sreća da niko nije stradao prilikom obrušavanja.

Nepavratno uništena ili?

Zgrada elektične centrale teško je oštećena usljed ratnih dejstava, kada se, između ostalog, krov zgrade potpuno srušio, a sam objekat devastirao. Utjecajem prirodnih faktora i surovosti činjenice da kao takva stoji napuštena već 30 godina, struktura zgrade je nepovratno uništena.

Iz kompanije "The Place" koja je vlasnik objekta rečeno je da su oni postali vlasnici objekta još 2015. godine kada je objekat već bio potpuno devastiran.

"Iste godine kada smo postali vlasnici, Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (Sl. Glasnik BiH 44/15), zgrada električne centrale proglašena je nacionalnim spomenikom i kao takva stavljena je u nadležnost Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, na zaštitu i očuvanje. Predmetnom odlukom i izmjenom iste (Sl. Glasnik BiH 52/20), propisano je da je Vlada Federacije BiH dužna osigurati pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu, konzervaciju i prezentaciju ovog nacionalnog spomenika, a vlasniku nekretnine je naloženo da se o istoj brine pažnjom dobrog domaćina", istakli su iz kompanije i dodali:

"S tim u vezi, nadležno je Ministarstvo prostornog uređenja FBiH i mi smo se odmah obratili istom kao i nadležnoj federalnoj inspekciji sa zahtjevom za odobrenje hitnog uklanjanja objekta uzimajući u obzir ogroman rizik, koji u ovom momentu ova građevina predstavlja, prvenstveno za stanovnike koji svakodnevno prolaze ovom izuzetno frekventnom dionicom, što automobilima što kao pješaci. Sama činjenica da se objekat i pješački prolaz nalaze na samo 50 cm od glavne saobraćajnice i tramvajskih šina, govori o kako visokom riziku se ovdje radi".

Emerik Blum je iznio ideju da se pravi muzej

Vrsni poznavalac Sarajeva i arhitekta Mufid Garibija za portal UNA kazao je da je ovo pitanje ponovo aktuelizirano zbog obrušavanja dijela vanjskog zida.

"Danas je ostala historija i konturi zgrade. Elektorcentrala na Hisetima je bitna kako mi ne bi odbacili svoju historiju. Treba razviti ideju o pravljenju tehničkog muzeja, ali u onom prizemnom dijelu za koji se vidi da je radio Paržik. Sve se može popraviti i nisu to neke pare. Dakle napraviti tehnički muzej onako kako ga je Emerik Blum zamišljao, dakle vratiti strojarnicu. Treba to uraditi zbog historije i zbog činjenice da su ljudi za nju dali svoje živote u narodno-oslobodilačkoj borbi 1945. godine prilikom oslobođenja Sarajeva, a budući da su njemačke fašističke snage imale ideju da je digbu u zrak", pojasnio je Garibija.

Ddoao je da Sarajevo danas ima novca za obnovu, te da bi glavni grad obnovom dobio tehnički muzej, ali ne onaj klasični.

"Treba imati moderniji pristup. Da to bude jedna višenamjenska sala, ali da se vidi ta strojarnica koja je smještena iznad zemlje, radi se o veoma lijepim interijerima. Mislim da bi taj muzej bio i finansijski održiv, jer bi turisti bili zainteresirani za posjete, a posebno kad kažemo da je Sarajevo prvo u Evropi imalo električni tramvaj, a sve je to omogućila elektrana na Hisetima", pojasnio je Garibija.

Prema njegovim riječima, dio koji se sad urušava u biti naj gornji nadograđeni dio i koji nema veze s Paržikom.

"Elektrana naravno stradala je u proteklom ratu. Zgrada je nekako kao nacionalni spomenik prešla u privatno vlasništvo. Sad je neophodno nju sanirati, treba joj skinuti te visoke nadograđene zidove i vratiti je u njenu mjeru. Nakon toga slijedi rekonstrukcija, a taj posao je otežan pošto se radi o privatnom vlasništvu. Grad ili Kanton trebaju da budu investitori i ne smije se dozvoliti da se skine zaštita koja se stiče kad se objkekt proglasi nacionalnim spomenikom. Ukoliko se to dogodi onda od te centrale više nikad neće biti ništa. Privatna kompanija koja je vlasnik će tu napraviti zgrade, novi objekat jer se radi o atraktivnoj lokaciji u centru grada", smatra Garibija.

Prvi u Evropi, korak iza New Yorka

Istakao je da bi muzej na toj lokaciji bio fabrika para, a kao što je žičara.

"Elektrana na Hisetima bila bi posjećena jer turisti nemaju ovako nešto vidjeti nigdje u Evropi", naglasio je.

Govoreći o njenoj historiji, Garibija je istakao da je dolazak Austro-Ugarske na ove prostore nagovijestio je velike promjene koje će se dešavati u BiH.

"To se i dogvodilo, a od osnovnih temelja privrednog ili industrijskog razvoja BiH i Sarajeva bila je gradnja elektrane, to je bilo neminovno. Danas Sarajevo ne bi ličilo na sebe da se to tad nije dogodilo. Naravno govorimo o Električnoj centrali na Hisetima. Sarajevo je grad koji će imati svoju električnu centralu i to samo 13 godina od kako je prva izgrađena u New Yorku, koji je tad bio svjetski lider. Gradnja centale na Hisetima je povjerena Karlu Paržiku, rađene su dvije zgrade, jedna je bila kao strojarnica, a druga je ova koju danas vidimo i gdje je spomenik Valteru Periću#, ispričao je Garibija.

Dodao je da u tom trenutku električna centrala je bila svjetsko čudo, a građani Sarajeva su bili začuđeni.

"Gradnja centrale trajala dvije godine, a završena je 1895. godine. Napravljena je na današnjem Marjin Dvoru, koja su se popularno zvala Hiseta. Kad je završena centrala ona je pogurala razvoj i drugih stvari koje su bile u fazi izgradnje. Jedna od tih stvari je bila i regulacija korita rijeke Miljacke, a u to doba završavala se i Vijećnica. To pokazuje sinhronizirano djelovanje. Probna varijanta centrale je završena nešto prije zvaničnog završetka radova i puštanja u funkciju. Prvo su isprobali njenu funkcionalnost, a onda je pušten i prvi električni tramvaj. U aprlu mjesecu 1895. godine Sarajevo je već imalo električnu uličnu rasvjetu, Jedan od prvih objekata koji su osvijetljini bila je Zemaljska vlada, a kasnije je počela i ulična rasvjeta. A Sarajevo je imalo i tu čast da se kod nas nalizi prva u svijetu osvijetljena džamija, naravno to je bila Begova džamija", kazao je Garibija.

Radila do 60-ih godina prošlog stoljeća

Prema njegovim riječima, ništa to ne bi bilo moguće bez elektrane na Hisetima.

"Nakon tog 1. maja 1895. godine Sarajevo je dobilo svoj prvi električni tramvaj. Opće poznato da je to bio prvi električni tramvaj u Evropi. Interesantno je da je centrala bila vezana za tramvajski saobraćaj koji je išao do Željezničke stanice, a iste te šine koristio i popularni Ćiro koji je dovozio ugalj za rad te centale. Ona je imala tri kotla, a vremenom je dograđivana. Dio arhitekturnih rješenja Paržika najviše se vide u njenom prizemnom djelu. Originalna elektrana na Hisetima nije bila ove visine koje je sad, bila je znatno manja i nije opterećivala Sarajevo. Imala je i veliki dimnjak koji je srušen 60-ih godina prošlog vijeka. Dakle ona je bila u funkciji sve do toh 60-ih godina kad se Sarajevo prebacilo na drugu električnu mrežu. Od tad je ova centrala u statusu quo", naglasio je Garibija.

On smatra da je Sarajevo grad koji je jedini na ovim prostorima, ali i šire, koji je u centru grada posjedovao dvije centrale.

"Jedna je bila termo, to je ova na Hisetima, a druga je bila hidro i ona je sakrivena u Hridu. Srećom ta Hridska centrala je opstala i bila je u funkciji do proteklog rata. Kad je elektrana na Hisetima zatvorena postojale su već ideje kako i šta dalje sa njom. Ona je bila u vlasništvu Elektroprivrede BiH, a ideja je bila da se ona zaštiti i da se tu napravi tehnički muzej. Bila je to ideja i želje Emerika Bluma. Ta ideja postoji i danas. Zbog toga je ona i proglašena nacionalnim spomenikom BiH", zaključio je Garibija.