Poražavajuće: Sve manje djece se upisuje u škole u BiH

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je prije nekoliko dana objavila poprilično alarmantne podatke, a vezane su za budućnost ove zemlje. Naime, prema zvaničnim podacima u školskoj 2022/2023. godini u BiH je u 1.740 osnovnih škola upisano 260.326 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 4.476 učenika ili 1,7 posto. Učešće učenica u ukupnom broju učenika iznosi 48,6 posto.

U školskoj 2022/2023. godini u prve razrede osnovnih škola upisano je 29.466 učenika, što je u odnosu na školsku 2021/2022. godinu više za 5,2 posto.

Od ukupnog broja učenika, u nižim razredima (od prvog do petog razreda, odnosno ISCED 1) je 54,8 posto učenika, dok je u višim razredima (od šestog do devetog razreda, ISCED 2)  45,2 posto učenika.

Poražavajući podaci

U školskoj 2022/2023. godini u nastavni proces je uključeno 23.512 nastavnika, a od toga 17.317 žena ili njih 73,7 posto, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Sociolog Vladimir Vasić u razgovoru za UNU smatra da su to sve posljedice katastrofalne socijalne politike ove države, odnosno da demografske promjene daju svoje negativne rezultate.

"To je u biti pokazatelj da iz BiH odlaze ne samo mladi, već cijele porodice. Imamo negativan trend odlaska ljudi iz BiH, što direktno i indirektno utječe na smanjenje populacije, odnosno smanjenja broja mladih ljudi koji će s jedne strane da upišu srednju ili osnovnu školu, a s druge strane možda još opasnije, smanjuje se broj onih mladih ljudi, pogotovo žena u fertilnom periodu, muškaraca koji su zreli za formiranje porodice, oni u tim godinama odlaze. To sve negativno utječe na generalno upis u školske ustanove, a bilježimo trend pada na svim jedinicama", smatra Vasić.

Istakao je da je u Bosni i Hercegovini potrebno niz ekonomskih preduslova koji su slabi ili nedovoljno razvijeni.

"Ja kao sociolog vidim problem u tome da se danas mladi ljudi teško odlučuju za formiranje bračne zajednice, iz razloga što je ekonomska situacija kakva jest, a za formiranje braka i porodice  potrebno je niz ekonomskih preduslova, koje nažalost u ovoj državi su ili slabi ili nedovoljno razvijeni. Potrebno je danas krenuti sa poduzimanjem nekih programskih ciljeva, ali i kako pomoći mladim bračnim parovima da se odluče za formiranje porodice. Korijen problema su mnogo dublji od onoga što mi vidimo kao izlazni profil. Problem je u porodici, a direktan problem porodica trpi iz socioekonomske situacije, generalno stanja u društvu. Gase se područne škole, gase se sela, svi se koncentrišu po gradovima ili ono što je najpogubnije idu van zemlje", jasno nam govori Vasić.

Samo za glas

Na upit da li država uopšte vodi računa o svojim građanima, Vasić nam govori da vodi, ali samo kada treba da se glasa.

"Šalu na stranu, postoji tu određenih vladinih mjera u pravcu pomaganja mladim bračnim parovima, ali nije to dovoljno. Nama mladima bi najviše pomogli kada bi prestali sa suludim politikama, s retorikama koje nas vraćaju 30 ili 50 godina nazad, kada stvaraju ambijent straha u ovoj državi. Kada postoji ambijent straha, nelagode, ratnih okolnosti, to direktno tjera mlade ljude iz države. Pa niti jedan političar nije rekao "idite iz ove zemlje", ali svojim negativnim djelovanjem nas na neki način upučuju van granica ove države. Mislim da bi trebali malo veću pažnju posvetiti mladima, da se njihov glas čuje i vrednuje, ali mi smo društo koje je prilično prisutno tim nekim partijaškim djelovanjima i mladalačka udruženja, aktivnosti mladih ljudi su nekako usmjerena u pravcu politike i partijskih interesa. Mislim da bi trebalo mijenjati kolektivnu svijest mladih ljudi, ali to je sizifov posao", zaključuje Vasić za UNU.