Kod nas je bez table i krede školu nemoguće zamisliti: Miljama daleko od funkcionalnih modela obrazovanja

Obrazovni sistem u Republici Srpskoj oslanja se na tradicionalan način učenja, više teorijski nego praktični. Daleko je to od standarda u razvijenim zemljama, gdje učenici gradivo najviše usvajaju kroz praktičnu nastavu. 

Da bi bio prilagođen stvarnim potrebama učenika, poručuju stručnjaci iz ove oblasti, sistem je potrebno što prije reformisati. A koliko smo daleko od skandinavskog modela obrazovanja? Od Danske, Finske, Norveške i Švedske reforme obrazovanja, miljama smo daleko.

Skandinavski model obrazovanja godinama je važio za najbolji školski sistem na svijetu. Sada istok prijeti da preuzme prvo mjesto.  Obrazovni put krojen je po mjeri svakog učenika. Učenje se zasniva na povezivanju znanja i vještina iz različitih oblasti, a učionica se smatra prostorom slobode. Eseji, dijalozi, praktičnost – su ispred teorije.

Kod nas je, ipak, bez table i krede školu nemoguće zamisliti. Kako se nastava gotovo svodi na teorijski nivo, zadovoljna lica đaka na času teško je vidjeti.

Anđela Miljatović uskoro završava Ekonomsku školu. Priznaje da je pažnu učenika teško zadržati na svakom času.

"Mislim da bi se trebalo promjeniti da profesori imaju bolji pristup prema učenicima  i da nekako to što učimo više učimo na praktičniji način", kaže Anđela Miljatović, učenik IV razreda Ekonomske škole

Kod nas je i dalje standardni. Kod nas su učitelji – nastavnici – profesori - najvećim dijelom,  klasični predavači. Učenici puki slušaoci.

"Nedopustivo je da nama student koji završi ovih godina  ili prethodnih dođe na Fakultetu  i ponaša se kao da je završio prije 30, 40 godina koristi iste metode rada", kaže Predrag Damjanović, direktor Pedagoškog zavoda RS.

Metode rada npr u Finskoj su takve da učenici jednog razreda imaju više predavača. A kod nas je jedan predavač u više škola.

"Ja sam razgovarala sa nastavnikom istorije koji predaje u šest škola da bi imao normu da bi mogao da dobije punu platu. On čovjek samo zna autobuske linije, više nije bitno kojem razredu predaje ni šta predaje, on ne može da stigne i kako od tog čovjeka mogu da očekujem kvalitet i da koristi moderne tehnologije?", kaže  Sonja Stančić, psiholog.

Resorno ministarstvo priprema Nacrt izmjena Zakona o srednjem obrazovanju. Kao i obično poručuju -radiće na unapređenju kvaliteta obrazovanja i stavranju uslova za uspješniji razvoj pojedinca i društva.

U Pedagoškom zavodu priželjkuju metode sa istoka, jer tamo je znanje. Ali i novac.  

"Kina, Singapur, Hong Kong, Tajvan, Rusija. Mi možemo koristiti sve ono što druge države imaju i trebamo koristi njihove modele", kaže Damjanović.

Ali ne koristimo i ovakvim tempom reformi teško da ćemo ikad. Možda zato što se oni koji bi trebalo da reformišu obrazovanje, više referišu na to ko je čiji nastavnik i direktor, politički. Zvuči poznato, zar ne?