Jeste li znali da je Sarajevo 1551. godine dobilo prvi šoping centar koji i danas postoji?

U turističkim vodičima često možete pročitati kako je glavni grad Bosne i Hercegovine mjesto na kojem se spajaju civilizacije Istoka i Zapada.

Tačka spajanja nazvana je 'Sarajevo susret kultura' ili 'Sarajevo Meeting of Cultures', a lokacija na kojoj se nalazi ova oznaka smještena je na početku ulice Ferhadija.

Ukoliko stanete na oznaku i okrenete se ka zapadu, iza vaših leđa naći će se Baščaršija i Gazi Husrev-begov bezistan.

Prema historijskim podacima, Gazi Husrev-begov bezistan ubraja se u ostavštinu Gazi Husrev-bega, bosanskog bega u Osmanlijskom Carstvu u prvoj polovini 16. vijeka.

Građen je u etapama, u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule. Bezistan je masivna kamena građevina, pravougaong oblika, natkrivena bačvastim svodom, a u njenoj unutrašnjosti smjestilo se 70 dućana.

U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom.

Bezistan i danas služi svojoj namjeni - trgovini, u davna vremena na ovom mjestu prodavala se prvenstveno tkanina, a danas ovdje možete kupiti unikatne predmete od tkanine, kože, metala, razna umjetnička djela, suvenire...

Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan neodoljivo podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istanbulu.

Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine.

Pored bezistana je postojao i tašlihan koji je građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.

Alen Zečević je magistar historije, a za portal UNA kazao je da je Brusa bezistan izgrađen 1551. godine.

"U Brusa bezistanu sa Istoka je dolazila i prodavala se najkvalitetnija svila i drugi tekstil. Gabaritima je bio manji od bezistana kojeg je nešto ranije u Sarajevu izgradio Gazi Husrev - beg", pojasnio je.

Dodao je da je prvobitno građen u dužini od 30 metara i širinom od 20 metara.

"Gradnja je izvršena prema projektima istanbulskih bezistana. Pojava ovakvog reprezentativnog objekta urbanizaciju Sarajeva podiglo je na viši nivo i unaprijedilo trgovinu ovog centra sa ostalim krajevima Bosne i Hercegovine", kazao je Zečević.

Prema njegovim riječima, njegov utemeljitelj bio je Rustem-paša, Bosanac iz okoline Sarajeva koji se u prvoj polovini 16. stoljeća nalazio na položaju velikog vezira Osmanskog carstva.

"Njegov utjecaj zasnivao se na činjenici da je bio zet sultana Sulejmana Zakonodavca. Iz sredstava njegovog vakufa, što se u javnosti malo zna, izgrađen je lijepi kameni most na Ilidži, koji se u neznanju i prikrivanju tragova osmanskog kulturnog naslijeđa pogrešno naziva Rimski most", pojasnio je Zečević.

Arhitekta i vrsni poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija za portal UNA kazao je da se brojne zanimljivosti vežu za Bezistan.

"Danas kad bi nekom predložili da se izgradi tražni centra na Baščaršiji i to dužine od preko sto metara nazvali bi vas luđakom. Ali ta zgrada svojim dimenzijama i načinom na koji izgrađena se uklopila u kameno Sarajevo", kazao je Garibija.

Dodao je da je arhitektama zanimljivo što je Bezistan izgrađen prije toliko godina, a da pritom njegova osnova nigdje ni danas nije ispucala, a to nije prema zakonima struke.

"Građevine te dužine imaju dihtung koji radi, jer ta zgrada mora da radi zbog pomjeranja tla. Vezan je Bezistan za Tašlihan koji nismo uspjeli očuvati. Bezistan sad ne donosi toliko novca koliko je donosio, ali bitno je da imamo sačuvan ovaj nacionalni spomenik, a bitno je zbog budućih generacija koje trebaju da uče iz primjera Bezistana", pojasnio je Garibija.

Prema njegovim riječima, današnji arhitekti trebaju do proučavaju način kako su to dubrovački majstori uradili.

"Sumnjam da negdje u svijetu postoji veći tržni centar koji se ovako uklopio u centru grada, a da se skoro i ne primijeti", zaključio je Garibija.