Cijene pilećeg mesa ponovno skočile: Trgovci “trljaju ruke”, a peradari traže pomoć

Cijena pilećeg mesa u BiH ponovo je skočila, pa je tako za kilogram filea potrošačima u BiH potrebno skoro 15 KM.

Trgovci “trljaju ruke”, a peradari traže pomoć jer oni ne zarađuju više, nego manje zbog toga jer je struja skočila za 20 posto, a hrana za piliće 50 posto.

Ekonomisti kažu da ne postoje razlozi zbog kojih bi cijena pilećeg mesa skočila, a iz Udruženja potrošača da je potrošačka korpa u BiH već preko tri hiljade KM i da cijene hrane dosežu skoro pola iznosa potrošačke korpe.

Građani su ogorčeni i kažu da da je sve veća raslojenost društva i da su razlike velike, te da se ništa ne čini da se pomogne i olakša život ugroženim.

Peradari ističu da je ova grana uvijek bila na vagi, da li da propadne, da li da se održava.

“Obzirom da je jedan dobar dio ljudi ugrožena kategorija i kupuje jaja na komad onda ne dolazi u obzir da mogu kupiti meso. Jedan dio novaca ide penzionerima na režije, lijekove a ostalo ako nemaju djecu da im pomognu, neka im Bog pomogne.

Postoji anomalija u društvu da su ljudi beskrupulozno podijelili novac prvo sebi, a za narod kako može. I da se ljudi bune ne vrijedi. Da li ima nekog rezultata? Nema.

Cijene i dalje divljaju, struja, plin i tako dalje da za hranu stvarno ljudima ne ostaje ništa”, kaže za UNU Sarajka Jasna Kudurović.

Dodaje da, s obzirom na to da je oko polovine stanovništva u BiH ugroženo, postoji jedan dobar procenat negdje oko 50 posto siromaštva, 50 posto ekstremno bogatih.

“Društvo se potpuno raslojilo. Ljudi kopaju po kantama za smeće i po danu. Niko se ne stidi jer treba preživjeti, buniti se ne vrijedi”, kaže Jasna

Sarajka Fata kaže da je sad piletina kao nekad teletina.

“Pa ko voli nek' izvoli. Ništa, umjesto da kupimo kilogram kupićemo pola kilograma, sto grama. Ali u Sarajevu, nema kuće da nema dvoja kola. Od penzija se ne može preživjeti. Sreća ti penzioneri imaju djecu, U Sarajevu je dosta lakše penzionerima nego onima u provinciji i manjim mjestima.

Sarajevo je postalo, odnosno građani, indolentni. Jednostavno kao da je sve okej. Evo i kad se zakažu protesti bude malo svijeta”, kaže ova Sarajka.

Uvozi se sve i svašta

Salem Dupovac, vlasnik farme pilića u Hadžićima i predsjednik Udruženja peradara Kantona Sarajevo za UNU kaže da se peradarskom proizvodnjom bavi preko 20 godina, te da farma koju posjeduje broji preko 20 hiljada tovnih pilića u jednom turnusu, a radi se o preko šest turnusa godišnje.

Naglašava da je situacija u peradarstvu uvijek bila teška, ali i u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

“Nema radne snage, ulazni inputi su skočili, struja je poskupila 20 posto, hrana je otišla 50 posto, ugalj isto 50 posto. Da bi neko mogao da cijeni ovaj posao mora da zna prvo tehnološki proces uzgoja tovnih pilića, gdje morate 24 časa da ste prisutni na farmi i to u kontinuitetu 42 dana, tako da puno troše energenata, puno hrane i sve to utiče na formiranje cijene na koju mi proizvođači ne možemo da utičemo.

Nama nikako ne odgovara povećanje cijena, ni mesa, ni ovih ulaznih inputa koje mi koristimo u proizvodnji”, kaže Dupovac.

Ističe da na cijene ne mogu uticati, ali da treba da potrošači znaju da  se uvozi sve i svašta.

“Uvijek apelujem na potrošače da koriste domaću hranu. Zašto domaću hranu? Zato što ovaj proizvođač  koji, na primjer proizvodi u Poljskoj, Turskoj, ako ima svoje robne rezerve koje su na isteku, njemu je isplatnije da daju besplatno tu svoju robnu rezervu da dođe u Bosnu, da je mi pojedemo, nego da je on uništi. Naša hrana je vrhunskog kvaliteta. Ko god kaže da nije, ne govori istinu. Trenutno je nestašica crvenog mesa i uvozi se svašta. Cijene su visoke, a pileći file je duplo jeftiniji, a potrošači se bune. Najeftinije je pileće meso”, zaključuje Dupovac za UNU.

Država uvijek treba da podstiče poljoprivredu

Dodaje da je BiH toliko mala zemlja da ne može uticati na  formiranje cijena.

“Rat u Ukrajini je poremetio sve. Niko to ne može pretpostaviti i znati. Po nekom pravilu sad bi piletina trebalo da pojeftinjuje jer bi bilo hrane, trošile bi se zalihe koje su ostavljene u rezervi. To je inače u peradarstvu tako. Ovo stanje u Ukrajini diktira i cijenu i sve ostalo. Ne može niko reći kako će biti”, ističe Dupovac.

Kaže da država uvijek treba da podstiče poljoprivrednu proizvodnju, te da država treba da zna da  radnika nema.

“Nema radnika. Svuda je isto, u kompletnoj poljoprivrednoj proizvodnji. To je grana koja se, otkako je svijeta i vijeka, uvijek podsticala i država treba da izdvaja, podstiče ljude da ostaju na svojim ognjištima, da obrađuju zemlju. Vidite, kad prođete kroz ovu našu zemlju koliko ima neobrađenog zemljišta, i sve to utiče na ove naše proizvode, jer ako nema hrane, onda se mora uvoziti, da li iz Ukrajine, Poljske, Mađarske, Srbije i drugih zemalja”, rekao je Dupovac.

Kaže da je puno razloga koji utiču na nedostatak radnika, politička situacija, nestabilnost.

“Ljudi bježe, niko ne voli da se gleda preko metka. Mi koji smo prošli to, naša generacija to najbolje zna. Ljudi idu gdje im je bolje, i investitori bježe od nas. Svako bježi, neće niko da dolazi u našu zemlju. Svi idu za boljim, nije džaba ona narodna poslovica ‘budala živi gdje se rodio, pametan gdje mu je bolje’. Sve sam vam rekao time”, objašnjava Dupovac.

Upozorava da je u njegovom užem krugu, prvenstveno zbog radne snage, a onda i zbog nemarnog odnosa države prema poljoprivrednoj proizvodnji, zatvoren veliki broj farmi. Ističe da trenutno u KS, ima zatvoreno 11 peradarskih farmi sa kapacitetom od 151 hiljadu u jednom turnusu i jedna farma od 10.000 koka nosilja.

“Pored toga ovdje imaju zatvorene i dvije klaonice koje su  zapošljavale veliki broj radnika, te da je jedna zapošljavala 43 radnika koji su ostali bez posla”, kaže Dupovac.

Potrošačka korpa tri hiljade KM, a pola od toga ide za hranu

Marin Bago, predsjednik Udruženja za unapređenje kvaliteta života “Futura” za UNU kaže  da potrošačka korpa u BiH već preko tri hiljade KM i da svako novo poskupljenje za potrošače, a pogotovo cijene hrane koje dosežu skoro pola iznosa potrošačke korpe, jasno je da se dešavaju anomalije.

“Kad na svjetskom i evropskom tržištu i pojeftine energenti, to uvijek prati pojeftinjenje hrane, a kod nas se to ne dešava. Mi smo jednostavno ispali iz svih privrednih i financijskih tokova, tako da BiH može se slobodno reći, ne počiva na nekoj tržišnoj ekonomiji i mi jednostavno ne pratimo zbivanja i cijene, nego smo prepušteni stihiji i privrednim lobijima koji jednostavno kontroliraju stvari onako kako žele bez obzira na institucije BiH, i bez obzira na zakone i mehanizme i alate koje imamo za regulaciju tržišta”, ističe Bago.

Zaključuje da BiH ima sve zakone i mehanizme da zaštiti potrošače.

“Međutim, ovdje se ne pitaju institucije, one nisu u prvom planu, ekonomija i privreda je jednostavno u rukama političkih moćnika, pa imamo jedan vid diktature i jedan vid nekakvog hibridnog režima, tako nas zovu stranci, tako da se mi sve više tržišno gubimo”, objašnjava Bago.

Kaže da su političke fotelje iznad interesa građana već odavno, te da svi to znamo ali da prepuštamo  vođenje zemlje takvim ljudima i dalje.
 

Nema opravdanja za poskupljenje

Igor Gavran, ekonomski analitičar za UNU da je jedino pravdano sada smanjiti cijene.

“Ulazimo u proljeće, topliju sezonu, smanjuju se troškovi proizvodnje zbog manjih troškova grijanja. Raniji argumenti za poskupljenje pilećeg mesa i jaja koji su iznošeni kao viša cijena plina, sada više ne stoji jer je cijena plina niža i kod nas i u EU. Drugi argumenti cijene goriva zbog troškova transporta, takođe padaju u vodu, zato što su i te cijene niže. Takođe, cijene hrane, žitarica onih osnovnih inputa za ishranu peradi, opet i te cijene su niže. Zbog toga što je riješen problem sa izvozom Ukrajinskog žita”, kaže Gavran.

On ističe da u EU protestuju poljoprivrednici zbog rekordno niske cijene žita.

“Dakle, svi ovi faktori ukazuju da bismo trebali biti svjedoci smanjenja cijena pilećeg mesa i jaja, a nikako ne povećanje. Poskupljenje se dešava samo, što bi se narodski reklo, može im se i do sada nije bilo praktično nikakvih reakcija na poskupljenja. Svakome odgovara da je cijena viša da ostvaruje veću zaradu i ekstra profit, bilo da je to zbog nekih budućih investicija, bilo da je to zbog stvaranja zaliha novca za neke moguće krizne periode u budućnosti. Domaće vlasti bi trebale reagovati kada već nema svijesti kod trgovaca da se cijene prilagođavaju troškovima. Do sada tih reakcija nemamo. Jedan od razloga je što se politika zabavila formiranjem vlasti i blokadama u tom smislu, a drugi razlog jesu rekordni prihodi budžeta koji se nastavljaju i pogoduju onima koji upravljaju tim budžetom”, objašnjava Gavran.

Slobodno tržište trebalo bi da vodi nižim cijenama

Dodaje da bi slobodno tržište i slobodno formiranje cijena trebalo da vodi ka nižim cijenama zbog veće konkurencije, zbog mogućnosti da neko ponudi nižu cijenu i prinudi ostale da ponude nižu cijenu itd.

“Kod nas nažalost imamo neko svojevrsno kartelsko dogovaranje cijena, gdje u određenom sektoru praktično svi povećavaju cijene u istom momentu, što je vrlo moguće rezultat dogovora upravo radi toga da bi se konkurencija smanjila a ne povećala. To je jedan od elemenata gdje bi robne rezerve mogle igrati odličnu ulogu. Jer, ako vlast ne želi administrativno da ograniči cijene, što bi po mom mišljenju bilo opravdano, onda bi makar moglo otkupom po nižim cijenama od proizvođača direktno određenih proizvoda, recimo meso peradi, i onda plasmanom putem robnih rezervi po mnogo nižim cijenama, onda bi svi ostali bili pronuđeni da spuste cijene”, ističe Gavran.  

U proizvodnji piletine BiH ima dovoljno kapaciteta

Kad je riječ o piletini, on  naglašava, da je to jedna od oblasti gdje apsolutno imamo dovoljne kapacitete za svoju proizvodnju i tu bi se moglo razmišljati o nekim mjerama kontrole i čak zaustavljanja uvoza jer nam nije ni potreban.

“Realno govoreći, imamo sasvim dovoljno pilećeg mesa. Međutim, domaće cijene koje su iznad normalnog nivoa ne idu u prilog ograničenju uvoza. Postavlja se pitanje onda ako ograničimo uvoz, hoće li onda domaće cijene biti još veće ako budu zaštićene od konkurencije iz uvoza”, pojašnjava Gavran.

Kaže da kraj, nažalost ne vidi, te da su jedni od odgovornih za to i sami građani.

“U zemljama poput Francuske kada god se dešava nešto na štetu građana imamo ogromne proteste i reakcije građana. U BiH mi imamo proteste samo zbog nekih političkih tema koje nemaju veze sa stvarnim životom. A kada je riječ o stvarnom životu i problemima koje ljudi imaju, niko ne protestuje zbog bilo čega”, zaključuje Gavran.