Prednjače ljudi iz BiH: Što manje stanovnika u Hrvatskoj - to više stranih radnika

Otprilike svaki 17. zaposleni u pomenutoj zemlji iz komšiluka je iz inostranstva, a ove godine izdano je 57 odsto više boravišnih i radnih dozvola nego godinu ranije.

Od toga su većinom već provjereni radnici iz Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije, ali po prvi put u Hrvatsku dolaze i radnici iz dalekih istočnih zemalja poput Nepala, Indije i Filipina.

38-godišnji Nick Rada jedan je od 20-tak Filipinaca zaposlenih u jednoj zagrebačkoj firmi koja se bavi proizvodnjom aluminijumskih cijevi za ventilaciju. Za Hrvatsku ističe, ima samo riječi hvale, u poređenju s arapskim zemljama u kojima je godinama radio.

"Ljudi su jako dragi i cijene nas, daju nam priliku da budemo najbolji u onome što radimo. Ako mi se, na primjer, pruži prilika da ostanem duže u Hrvatskoj, rado ću to prihvatiti", kaže Nick.

Osim u metalskoj industriji i građevini, sve je više stranaca i u ugostiteljstvu. Jedan od njih je i 34- godišnji Nolberto Wong iz Manile koji je ovo ljeto radio kao kuhar na Hvaru, a sada traži posao na duži period.

"Nakon šest godina rada u Saudijskoj Arabiji i Dubiju odlučio sam doći u Evropu. Od ove plate mogu uštedjeti i poslati novac ženi i djeci u Manilu, a volio bih da i oni jednog dana dođu živjeti ovdje", Nolberto.

A jedan kuhar može zaraditi od hiljadu evra pa na više, dok je prosječna plata u ugostiteljstvu oko 800 evra. U građevini se može zaraditi od 1.000 do 1.500 evra, što je 10 puta više od prosjeka plate na Filipinima.

"Za sljedeću godinu su nam 400 odsto veće potrebe za stranim radnicima i već sad potpisujemo ugovore. Danas statistički podaci MUP-a kažu da ih ima 4.700, naša predviđanja su da će ih biti 100.000 u sljedećih pet godina. Oni će zamijeniti sve naše ljude koji su iz revolta otišli u Irsku, Njemačku i sl. jer taj radnik Hrvatskoj nedostaje", kaže Dejan Bosak iz Agencije za zapošljavanje stranih radnika u Hrvatskoj

Osim onih s Dalekog istoka, u Hrvatsku ipak najveći broj radnika dolazi iz komšiluka.

Od 95.000 radnih dozvola, 26.000 izdano je državljanima BiH, 15.000 radnicima iz Srbije, 8.000 Makedoncima, dok je na četvrtom mjestu Nepal sa 7.000.

U svakom slučaju, konstantnim iseljavanjem hrvatskog stanovništva, ali i paralelnim useljavanjem strane radne snage, struktura stanovništva u Hrvatskoj neminovno i trajno se mijenja.