Specijal "Reaktora": Energetika postaje prioritet svih prioriteta

Nova godina je na pragu. Idealno vrijeme za sumiranje rezultata, oduzimanje i sabiranje starih, i postavljanje novih očekivanja. Upravo u tom duhu je protekao posljednji ovogodišnji Reaktor. Tri gosta iz svijeta politike, ekonomije i sociologije, razgovarali su sa autorkom emisije, Dubravkom Gajić.

Kao jedan od glavnih događaja, koji je obilježio odlazeću godinu, gosti Reaktora očekivano izdvajaju rusko-ukrajinski sukob, a samim tim, i krizu koja je doputovala i na naše prostore.

U narednih deset godina, prema riječima ekonomiste Aleksandra Ljuboje, prioritet svih prioriteta, biće energetika.

Jakovina u Reaktoru: O (ne)mogućem trećem entitetu u BiH

„Tečno zlato postaje pitanje broj jedan. Odlazeću godinu je obilježila energetska kriza i transformacija naše svijesti o energiji. Naše društvo ne može da opstane, ukoliko nema zadovoljavajući količinu energenata“, ocijenio je Ljuboja, gostujući u Reaktoru.

Cijena nafte, u posljednjih nekoliko mjeseci, diktirala je cijene ostalih proizvoda, pa tako ovu godinu ispraćamo sa rekordnom inflacijom. Opravdano ili ne?

„Došlo je do manipulacije cijena i roba svih vrsta, od strane monopolitičkih blokova. Oni su, imajući u rukama stvaranja mogućnosti takve atmosfere na tržištu manipulisali cijenama – od tečnog gasa, do mineralnih đubriva, hrane“, kategoričan je Ljuboja.

Ršumović u "Reaktoru": Bojim se, sve je manje ljudi, a sve više grabljivica

U konkurenciji najvažnijih događaja koji su obilježili 2022., našli su se i nedavno održani izbori u BiH - od osporavanja rezultata, preko konfuznih sjednica CIK-a, do protesta opozicije i vlasti.

„Ako je CIK, kakav god da je, presjekao rezultate, onda su izbori zakonski gotovi, bez obzira na to bio neko nezadovoljan ili ne“, prokomentarisao je u Reaktoru Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

Šolaja se osvrnuo i na kandidatski status BiH, konstatujući da bi naš put ka Evropskoj uniji mogao biti i te kako dug.

Kecmanović u "Reaktoru": Sa cenzurom nema dijaloga!

A, kako su događaji, koji su obilježeli ovu, ali i neke prethodne godine, uticali na običnog čovjeka? Da li su iza nas dobra vremena ili nas tek čekaju? Sociolog Vladimir Vasić uspijeva ostaviti prostora za optimizam.

„Kao društvo smo vođeni ličnim interesima, previše smo postali egocentrični, uzimamo za sebe i ono što nam nije potrebno. Na tim temeljima nije dobro graditi budućnost. Mislim da je, ipak, to trenutno stanje. Vjerujem da u svakom čovjeku ima bar malo dobrote, samo trebamo preći kućni prag i upoznati se jedni s drugima“, smatra Vasić.

Gledaoci u Srbiji UNA TV mogu gledati putem MTS-a (na poziciji 125), Orion Telekoma (na poziciji 11),  BeotelNet-a (na poziciji 111), Pošta.Net-a (na poziciji 125), Supernove (na poziciji 25), Yettel Hipernet TV platforma (na poziciji 14) i Sat Cable – Sat Traka (na poziciji 47).  

Gledaocima u Bosni i Hercegovini UNA TV je dostupna putem MTEL-a (na poziciji 22), BlicNET-a (na poziciji 19), Elta Kabel-a (na poziciji 15), Telrad-a (na poziciji 19), HomeTV – Eroneta (na poziciji 11), MAX TV-a (na poziciji 21), WIRAC-a (na poziciji 22), KALDERA KDS-a (na poziciji 15), MUX D digitalnog emitovanja (na poziciji 2), KTV E-G-E (na poziciji 12), TXTV-a (na poziciji 130), dok je gledaocima u Crnoj Gori dostupna putem MTEL ME (na poziciji 108).  

Takođe, gledaoci u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovani mogu gledati program UNA TV putem UNA - SAMRT TV APP (na poziciji 1).