Lice pravde: Hoćemo li imati dovoljno hrane?

Rat Rusije i Ukrajine ugrozio je 30 odsto globalne proizvodnje pšenice. Cijene goriva i đubriva divljaju. U pandemiji kovida, zaustavljen je prevoz i snabdijevanje hranom. Ljudi su ostali bez posla.

Cijene hrane već su skočile na najveći nivo u posljednje 32 godine. U mjesec dana cijene samo pšenice i kukuruza porasle su za 19 odsto. Šećer za sedam procenata, meso za pet. Litar ulja na policama njemačkih trgovina košta čak pet evra.

Ministri poljoprivrede zemalja G7 povlače radikalne poteze. Zaustavljaju izvoz hrane svojih zemalja.

Četrdeset pet miliona ljudi u svijetu je na rubu gladi. Daleko je najvažnije pitanje danas: Hoćemo li imati dovoljno hrane?

"Hrana je oružje. Gladan vojnik ne ratuje. Gladan vojnik i žedan ne ratuje. Vi ako imate mlijeko, hleb, on će jesti. Naješće se. Taj će opstati, taj će ostati. Taj će pobjediti. A kad ste vi gladni, vi malaksate, vi ste bolesni, vama nije ni do čega. Ovo kad imate onda ste pobjednik. Onda ste zadovoljni. Onda ste sretni i imate svoju porodicu nahranjenu. Brinete se za nju i znate da će sutra kad ustanu imati i mlijeko i hljeb i meso na stolu i koku i jaje," kaže ratar iz Čeminaca Petar Pranjić koji se cijeli život bavi poljoprivredom kako bi prehranio svoju porodicu od 13 članova.

U Srbiji, iako je zemlja izvan Evropske Unije, perspektiva nije nimalo drugačija.

Stočare iz Vojvodine muče potpuno isti problemi kao i hrvatske proizvođače hrane.

Govore, kriza neće jednako pogoditi sve države. Hrvatska, Srbija, kao Bugarska i Rumunija zapravo su jeftina radna snaga za razvijene zemlje.

Za njih, mi smo proizvođači neobrađene, ali kvalitetne sirovine. Nebojša iz Starog Žednika to pojednostavljuje i govori:

"Naše žito kamionima se jeftino izvozi u Evropu, a u istim tim kamionima, po povratku, skupo ćemo uvesti brašno. Bogati postaju bogatiji. Siromašni, siromašniji".

"Proizvedemo svinju i poslije svinja proizvede gubitak. To je jako interesanta stvar. Uposlimo skupu mehanizaciju, radnike, mi sa radnicima, sve poslažemo i kad dođe finalni proizvod, utovljena svinja od 100 kilograma, ona nam napravi minus od nekih 17 evra. Prošle godine je bio prosjek 17 evra," objašnjava Nebojša.

Koliko je stanje alarmantno, potvrđuje i struka. Nafta, đubrivo, sjeme, poljoprivredna mehanizacija i rezervni dijelovi, objašnjava Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore, poskupjeli su i cijena im je viša čak sedam puta nego prošle godine.

"Cijene su enormno otišle gore. Imputi koje mi koristimo. Nekada nam je za hektar bilo dovoljno dvije tisuće kuna da posijemo, danas je to 10 do 15 tisuća kuna. Nema nove sjetve u jesen. U ljeto nema žetve. Cijena kruha u Italiji i Njemačkoj bit će 10 evra. Ja čisto ne mogu vjerovati. Ali takve su procjene, provjeravao sam nekoliko puta," kaže Brlošić.

Prazne police i strahovita kriza koje nismo ni svjesni mogla bi nas ošamariti prije nego što očekujemo. Procjena je da će početi već na jesen.

"Ne radi se o tome hoćemo li imati krizu s hranom. Ona je neizbježna. Važno je koliko će ta kriza biti velika". Riječi najcjenjenijih norveških stručnjaka za hranu bile su povod Tinu Kovačiću da ovo najvažnije pitanje "Hoćemo li imati dovoljnio hrane?" postavi u Licu Pravde.