UNA pita: Zašto BiH ne provodi mjere koje će ublažiti inflatorne efekte na potrošačku košaru

Mjere entitetskih Vlada koje podrazumijevaju ograničavanje marži na osnovne životne namirnice u BiH nisu donijele olakšanje stanovnicima, posebno  penzionerima i socijalno ugroženim kategorijama u BiH.

I dok u našem susjedstvu i u EU vlasti čine sve da olakšaju građanima, u Bosni i Hercegovini, izuzev ograničenja marži na osnovne životne namirnice , nije učinjeno ništa konkretno.

Marin Bago, predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja “Futura”  za portal UNA kaže da ograničenje marži nije donijelo regulaciju na tržištu, je cijene skaču na dnevnoj bazi.

“Valja znati da tih osnovnih namirnica nema puno, to su brašno, ulje, šećer..., ali kad vidimo da je potrošačka košara u BiH 3.000 KM i te marže nama ne pomažu mnogo”, kaže Bago.

Rješenje za građane BiH su subvencije

On rješenje vidi u subvencijama, te zaključuje da te subvencije trebaju biti direktno usmjerene ka djeci, umirovljenicima...

“Druge zemlje subvencioniraju razne troškove iz potrošačke košarice, što dovodi ka smanjuju iste. Evo idealan primjer u  vremenima kad imamo sve manje djece, nije bolje zamisliti bolju investiciju nego ulagati u djecu, omogućiti im tople obroke u školi, programe besplatnih vrtića, da se roditeljima smanji potrošnja, a država bi imala višestruku dobit, jer bi povećali natalitet, a time i razvoj  mnogih drugih grana, poput poljoprivrede. Smanjili bi iznos potrošačke košarice za jednu prosječnu obitelj. Postoji niz mjera koje bi olakšale”, ističe Bago.

Smatra da su rješenje subvencije kojim bi se građanima vratio novac, jer se, kako ističe bilježe rekordna punjenja Budžeta upravo zbog toga što je sve poskupilo, te se prikupi više novca od poreznih davanja.

“Taj bi novac morao biti vraćen građanima u vidu raznih subvencija, direktnih uplata, da se jednostavno poveća kvalitet življenja i smanjenje potrošačkih košarica, a sve to možemo svesti pod jedan termin – kvalitetno upravljanje državnim resursima, a mi smo zaboravili kako to izgleda”, kaže Bago, te dodaje da se u BiH mora mijenjati porezna politika i olakšati poslodavcu kako bi radnici više novca dobivali “na ruke”.
 

Spriječiti zloupotrebe od strane dobavljača i trgovaca

Zoran Pavlović, ekonomski analitičar ističe za portal UNA kako zemlje u okruženju, ali i u EU na razne načine pokušavaju da nađu modalitet na osnovu kojeg se može omogućiti građanima da se sa ovim  ograničenim budžetima, ipak, mogu prehraniti.

Naglašava da je Srbija prošle godine uvela ograničenje cijena na osnovne životne namirnice i da je to bilo  vrlo efikasno.

“Bila su neka ograničenja, a to je učinilo da se, s jedne strane smiri histerija kod kupaca, a s druge strane zloupotreba kod dobavljača i trgovaca. Mi u BiH smo imali jednu akciju kontrole marži  na gorivo krajem prošle godine, kada je u RS naplaćeno 3.5 miliona KM kazni od distributera gorivom na malo, a u FBiH 1,5 miliona KM. Ono što je propušten da se uradi, to je da se barem na nedjelju dana  zatvori pumpa ili prodavnica i da se vidno označi kako bi kupci bili  informisani o tome ko im ‘zavlači ruku u džep’. Situacija je takva da, mislim da ne bi bio nikakav troškovni  problem za ministarstva trgovine u čijoj nadležnosti su inspekcijski organi uvedu vajber broj na koji svaki kupac može da prijavi nelogičnosti u domenu cijena kako bi na taj način inspektori imali svoje oči i uši na terenu, a da sami ne odlaze u objekte. Postoje jako dobre opcije aplikacija koje bi se mogle napraviti i onda bi to dovelo do toga da niko ne zloupotrebljava inflaciju”, kaže Pavlović.

On za UNU kaže da će  da ono što će biti posljedica za BiH kada je u pitanju recesija u Njemačkoj, to da će izazvati gubitak radnih mjesta.

“S druge strane smanjiće se porudžbine od dobavljača kojih ima dosta u BiH, tako da će i dobavljači ostajati bez posla i samim time otpuštati radnu snagu. To će da se prelije i na tržište BiH. Ono što je sigurno je to da je recesija koja je registrovana u Njemačkoj, preliće se i u druge zemlje, jer jednostavno čitava Evropa je trgovinski povezana kao sistem povezanih posuda. Ono što je, s jedne strane ulaganje u Ukrajinu vratiće se privredi, jer građani se boje, rcim oda kupuju novo auto, jer ne znaju koliko će sve ovo trajati. S druge strane Njemačka ima čudnu politiku energetskog snabdijevanja gdje je jeftine energente zamijenila skupim koje dobavlja iz SAD. Tako da kupovna moć opada, a kad ona opada, onda proizvodnja nema za koga šta da proizvodi”, zaključuje Pavlović.

Igor Gavran, ekonomski analitičar za UNU ističe da BiH već osjeća posljedice recesije u Njemačkoj i da su ovakvi negativni pokazatelji u Njemačkoj doprinijeli i nedavnom padu izvoza iz BiH jer je njemačko tržište jedno od ključnih za naše izvoznike i veliki broj kompanija s njemačkim kapitalom i/ili njemačkim kupcima poslije kod nas. 

"Svako dalje produbljivanje krize u Njemačkoj ekonomiji sigurno može imati samo još teze posljedice na ovaj dio naše privrede. 

Ipak, u određenoj mjeri je utješno da se stopa negativnog rasta umanjila i da to daje nadu kako bi barem do kraja godina Njemačka mogla izaći iz recesije. Ipak, obzirom da je usporavanje ekonomije ocekivana posljedica antiinflatornog poveća kamatnih stopa u Eurozoni, te da su troškovi finansiranja poslovanja sasa viši a da se štetne posljedice sankcija prema Rusiji i gubitka ovoga tržišta za Njemačku privredu nastavljaju, slijedi nastavak izazovnog perioda gdje EU najboljem slučaju mozemo ocekivati izlazak iz recesije ali ne i značajniji ekonomski rast i razvoj", zaključuje za UNU Igor Gavran.