UNA analizira: Zašto entitetske vlasti ne žele zaduženje kod MMF-a

Zašto se entitetske Vlade predomišljaju kada je u pitanju zaduženje kod Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), šta su pravi razlozi za oprez za portal UNA analiziraju ekonomski i financijski stručnjaci.

Pismo namjere je ovih dana aktuelno, jer je šefica misije MMF u BiH  Aline Lancu izjavila  da MMF do danas nije primio ovo pismo u kome  se izražava  formalni zahtjev za eventualni aranžman sa MMF-om.

Da li uslovi koje MMF daje  nisu dobri za  entitete ili je nešto drugo u pitanju?

Naime uobičajeno je  da ovaj aranžman traje  27 mjeseci, a sredstva se daju u ratama  odnosno u tranšama, svaka tranša se  otplačuje u osam jednakih anuiteta.

Ukupno zaduženje BiH po ovom aranžmanu 126.825.000 SDR

Mirsad Isaković, financijski stručnjak i univerzitetski profesor u analizi za portal UNA ističe da bi jedan od razloga mogao biti i dug period realizacije, jer obaveze po nekim drugim aranžmanima već dospijevaju na naplatu.

On ističe da bi i sam rok naplate u perspektivi bio problematičan jer je fiskalni kapacitet jednog entiteta upitan.

“Drugi važan razlog je  što svakom odobrenju tranši prethodi pregled koji vrši sama  misija MMF-a  o ispunjenosti uslova i ostvarenom napretku u skladu sa dogovorenim programom reformi za predhodni period. Ta stavka sigurno je da ne odgovara entitetima”, pojašnjava Isaković.

Dodaje da je jedan od razloga i  prošireni financijski aranžman koji se obezbjeđuje iz istih sredstava, ali da mu je rok tri godine, maksimalno četiri, te da se i on isplaćuje u tranšama, i to u 12 anuiteta.

“Svakoj tranši i kod ovog aranžamana prethodi pregled koji vrši MMF, što, također, opet ne odgovara entitetima”, ističe Isaković i dodaje da  je ukupno zaduženje BiH po ovom aranžmanu 126.825.000 SDR (srednja vrijednost pet svjetskih valuta), dosad otplaćeni iznos je 36.990.625 SDR, dok za ovu godinu ostaje da se isplati još  dva  anuiteta  i to 10.568.750  SDR.

“I treći aranžaman je ustvari aranžman brze financijske pomoći za ublažavanje posljedica pandemije, te da je odobreni iznos zaduženja u te svrhe, dobijen  u parilu 2020. godine u iznosu  od 265.200.000 SDR. Za borbu protiv kovida”, kaže Isaković.

Prerano je zaključiti da entiteti neće posegnuti za zaduženjem kod MMF-a
 

Igor Gavran, ekonomski analitičar za portal UNA, pak, ističe da je još uvijek prerano zaključiti da li je trenutni odnos entiteskih vlasti prema mogućnosti novog aranžmana s MMF-om trajnog karaktera ili tek jedna faza pozicioniranja pred eventualne pregovore, ali u svakom slučaju je pozicija u kojoj se nalaze različita.

“Naime, iako su oba entiteta zadužena i namjeravaju nastaviti zaduživanje i u narednim periodu, Federacija BiH je u daleko povoljnijem položaju i može bez ikakvih problema funkcionisati i bez aranžmana s MMF-om. Republika Srpska ima sužen prostor opcija za dalje zaduživanje i njoj bi MMF mogao u određenom trenutku postati skoro pa posljednji izlaz”, smatra Gavran.

Međutim, dodaje da, ono što dijele obje entitetske vlade, je ne sklonost preuzimanju obaveza i ispunjavanju uslova koje bi MMF zahtijevao u okviru bilo kakvog aranžmana.

“Neki od prijedloga iznesenih nedavno od strane MMF-a poput povećanja kamatnih stopa su zaista štetni i nijedna odgovorna vlada ih ne bi smjela prihvatiti, ali možemo pretpostaviti da bi se u slučaju zaduženja pojavili i mnogi drugi uslovi koji možda iz drugih razloga ne bi bili poželjni entitetskim vladama.

U svakom slučaju, aranžman s MMF-im je signal nesposobnosti države da samostalno funkcionise i osigurava vlastito finansiranje i nije nešto čemu trebamo težiti. To je u nekim kriznim situacijama nužno zlo ali nijedna funkcionalna država kojom se odgovorno upravlja neće tražiti pomoć od bilo koga pa ni od MMF-a nego će njene vlasti same osigurati rast i razvoj iz vlastitih izvora.

Naravno, postoji rizik da umjesto MMF-a vlasti izaberu nepovoljnijeg kreditora i lošije uslove zaduženja pa tako stvore još veće obaveze i dugoročno opterećenje za građane, ali to se trenutno još ne može predvidjeti”, zaključuje Gavran za UNU.

BiH samo od MMF-a do sada imala odobreno  2.442.892.000 SDR sredstava

Isaković, pak, podsjeća da je BiH samo od MMF-a do sada imala odobreno  2.442.892.000 SDR sredstava, a da je povučeno  svega 1.314.995.000 SDR sredstava odnosno 1.127.897.000 SDR, BiH nikad nije povukla iako su odobrena.

“Uredno smo  izmirili obveze u iznosu od  959.960.625 SDR i ostalo  za otplatu  355.034.375 SDR sredstava.”, ističe Isaković.

Podsjeća da su iz MMF-a ovih dana jasno rekli da ako prime zahtjev od BiH da su spremni pružiti podršku, kao i do sada.

“Međutim, analize i smjernice koje su preporučene nisu naišle na pogodno tlo, mada su  usmjerene ka manje ekspanzivnoj fiskalnoj politici odnosno mjerama koje bi  trebale očuvati finansijsku stabilnost. Navedeno je da bi neophodno bilo da fiskalna politika pomogne u borbi protiv inflacije i to putem  ograničavanja tekuće potrošnje. Preporučeno je da vlasti povećaju javne investicije koje  potiču ekonomski rast. Da se  sredstva za  socijalnu pomoć usmjere  tamo gdje su neophodna, te istaknuta neophodnost držanja u tonusu naplatu prihoda”, kaže Isaković.

Smatra da bi Centralna banka trebala smanjiti razliku u odnosu na kamatne stope u eurozoni, jer je poznata činjenica da je u Bosni i Hercegovini režim  „valutnog odbora“ te da pratimo preporuke i  upute  ECB.

“Ono što je posebno naglašeno, da se  MMF snažno suprodstavlja promjenama stope PDV-a i  upotrebi sredstava Centralne banke s ciljem  finansiranja entitetskih budžeta ili  možda davanja kredita bankama odnosno širem privatnom sektoru. MMF je zapazio da je kamata na  depozite vrlo niska pa postoji bojazan da dođe do  odljevanja kapitala”, zaključuje Isaković za u analizi za UNU.