Oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok

Trgovinski promet između Rusije i Kine mogao bi dostići 180 do 190 milijardi dolara

29.11.2022. 13:19
  • Podijeli:
rsz_baltic_pipe_2022-09-27t111856z_1895235291_rc2lpw9fhj1q_rtrmadp_3_poland-norway-gas-pipeline-1664291853523.webp Foto: Reuters

Prema navodima ruskih energetskih analitičara, već je oko dvije trećine ruskih izvoznih energenata prebačeno na istok, a do kraja 2022. godine trgovinski promet između Rusije i Kine mogao bi dostići 180 do 190 milijardi dolara.

Dok se EU postupno odriče ruske nafte i gasa, a za naftu pokušava da nametne gornju izvoznu cijenu, Moskva je svoje energente prebacila na tržišta Kine, Indije, Turske, Šri Lanke, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Pakistana...

Upravo će Turska postati gasni hub (čvorište) za izvoz ruskog "plavog energenta" na evropsko tržište umjesto "torpedovanih" gasovoda "Sjeverni tok", navodi portal "Geopolitika".

Osim što Ankara snažno profitira i u ekonomskoj i u geopolitičkoj sferi, na dobitku su i Kina i Indija - što manje jeftinih ruskih energenata, u šta se uključuje i ugalj, u Evropi to ih više stiže njima.

Računica je jasna - osim što su cjenovno povoljni, osigurana je i njihova kopnena dostava, prije svega za Kinu, što ih čini sigurnim u slučaju zaoštravanja globalne geopolitičke borbe i zapreka u dobavljanju energeneta pomorskim rutama sa Bliskog istoka.

Predsjednik najveće ruske naftne kompanije "Rosnjeft" Igor Sečin ističe da je krajem 2021. Kina zauzela prvo mjesto na spisku trgovinskih partnera Rusije.

Za deset mjeseci ove godine trgovinski promet između Rusije i Kine dostigao je 153,9 milijardi dolara, što je povećanje od 33 odsto na godišnjem nivou.

Glavni zadatak - postizanje međusobne trgovine u vrijednosti od 200 milijardi dolara - može se izvršiti čak i prije zadanog roka 2024. godine, smatraju u "Rosnjeftu".

Sečin naglašava kako je razvoj i rast trgovine između dvije zemlje doveo do značajnog povećanja obračuna u nacionalnim valutama – rubljama i juanima.

Što se tiče ruskog gasa, čelnik "Rosnjefta" procjenjuje da bi količina isporuka gasa iz škriljaca iz Rusije u Kinu mogla u budućnosti biti jednaka onoj koja ide gasovodima i da će u bliskoj budućnosti premašiti 100 milijardi metara kubnih gasa godišnje.

Sečin napominje da "mogućnosti ruske resursne baze prirodnog gasa znatno premašuju ove količine".

Riječ je, kako o rezervama gasa iz Zapadnog Sibira, preusmjerenim iz evropskog smjera, tako i o golemoj bazi resursa na istoku Rusije.

On smatra da bi snabdijevanje gasom iz Rusije u Kinu ove godine moglo biti povećano za 60 odsto.

Očekuje se da će 2022. više od 15 milijardi kubnih metara gasa u Kinu biti isporučeno gasovodom "Snaga Sibira", dok je ukupni kapacitet postojećih i budućih gasovoda od Rusije do Kine oko 100 milijardi kubnih metara, što je ekvivalent 27 odsto kineske potrošnje gasa prošle godine.

"Rosnjeftove" rezerve gasa u istočnom Sibiru i na Dalekom istoku, koje bi potencijalno mogle biti isporučene u Kinu gasovodima, premašuju dva triliona metara kubnih.

  • Podijeli:

Ostavite Vaš komentar:

NAPOMENA: Komentarisanje vijesti na portalu UNA.BA je anonimno, a registracija nije poterebna. Komentari koji sadrže psovke, uvrede, prijetnje i govor mržnje na nacionalnoj, vjerskoj, rasnoj osnovi ili povodom nečijeg seksualnog opredjeljenja neće biti objavljeni. Komentari održavaju stavove isključivo njihovih autora, koji zbog govora mržnje mogu biti krivično gonjeni. Kao čitalac prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa Vašim načelima i uvjerenjima. Nije dozvoljeno postavljanje linkova i promovisanje drugih sajtova kroz komentare.

Svaki korisnik prije pisanja komentara mora se upoznati sa Pravilima i uslovima korišćenja komentara. Slanjem komentara prihvatate Politiku privatnosti.

Komentari ()